U organizaciji Udruženja Hercegovaca „Jovan Dučić“, u sali Centra za kulturu „Semberija“ večeras je premijerno prikazan dokumentarni film „Djeca Bradine“.

Autor dokumentarnog filma „Djeca Bradine“ Stevan Salatić izjavio je da je film, nakon premijernih projekcija u više gradova istočnog dijela Republike Srpske, večeras premijerno prikazan i pred bijeljinskom publikom.



-Riječ je o dokumentarnom filmu u trajanju od 64 minuta koji govori o stradanju malog hercegovačkog sela Bradina, smještenog na putu između Mostara i Sarajeva. U filmu prikazujem događaje iz maja 1992. godine, tačnije između 25. i 26. maja, kao i 12. jula, kada je Bradina potpuno uništena i sravnjena sa zemljom. Osim ogromne materijalne štete, selo je pretrpjelo i velike ljudske gubitke. U združenom napadu hrvatsko-muslimanskih snaga ubijeno je 46 vojnika i civila koji su tada pružili otpor višestruko nadmoćnijim snagama.Film se, međutim, prije svega bavi onim što je uslijedilo nakon ulaska hrvatsko-muslimanskih snaga u Bradinu. Govori o razmjerama nasilja nad civilnim stanovništvom, a posebno o sudbini djece i žena iz sela, koji su bili zatočeni u lokalnoj osnovnoj školi“,rekao je Salatić.



Salatić je istakao da je za svu djecu iz Bradine učionica preko noći postala mučionica, te da film prikazuje strahote kroz koje su djeca i žene prošli u tom improvizovanom logoru. Naglasio je da je riječ o priči ispričanoj iz ugla djece koja su preživjela ratna dešavanja.
Kako je naveo, glavni akteri filma danas imaju između 35 i 40 godina, a u vrijeme stradanja Bradine bili su maloljetni. Prema njegovim riječima, nad njima je počinjen težak zločin nasilno su otrgnuti od svojih domova i porodica, a mnogi su ostali bez očeva i hranitelja. Dodao je da je Bradina u dva napada na selo ostala bez trećine muškog stanovništva, te da razmjere tog stradanja predstavljaju jednu od najvećih tragedija koje je doživjelo jedno tako malo mjesto.

Vladimir Radulović, sekretar Udruženja Hercegovaca „Jovan Dučić“ izjavio je da film „Djeca Bradine“ govori o stradanju Srba u preteklom ratu na tom području Hercegovine.



-Osim promocije naše kulture i običaja, postavili smo sebi za cilj da njegujemo i kulturu sjećanja. Smatram da je u današnje vrijeme važno da znamo šta nam se dešavalo u prošlosti, kako nam se takve tragedije ne bi ponovile. Hercegovina je kroz brojne ratove bila stradalno područje i upravo zato vjerujem da je njegovanje kulture sjećanja od izuzetnog značaja, kako bismo sačuvali istinu i spriječili da se slična stradanja ponove“, istakao je Radulović.

U tom selu danas žive svega dva srpska stanovnika. Selo je zapušteno i obraslo u travu i šumu, pa je teško i zamisliti da je na tom prostoru nekada postojalo naselje.Tek pri skretanju do crkve i nadgrobnog spomenika na kojem su ispisana imena 88 stradalih, postaje jasno da je tu zaista nekada živjela srpska zajednica.
 

---

​Semberija info / D.Nenadović