Vidovdan – praznik u kome se prepliću istorija i običaji


Foto: RTRS
Danas je Vidovdan, dan pomena knezu Lazaru i srpskim ratnicima poginulim u bici na Kosovu. Jedan je od temeljnih datuma nacionalne istorije Srba.

Vidovdan je vjerski i istorijski praznik, koji se slavi u znak sećanja na Kosovski boj 1389. godine, kada se srpska vojska suprotstavila turskom prodiranju na Balkan.

Knez Lazar, koji je predvodio Srbe, u Boju na Kosovu, je poginuo, a prethodno je turskog sultana Murata ubio srpski ratnik Miloš Obilić.

Među Srbima praznik ima poseban etički i moralni karakter, a reči kneza Lazara pred Kosovski boj prenose se generacijama.

Proslavlja se dostojanstveno, mirno, bez veselja.

U svim pravoslavnim hramovima služi se parastos našim vojnicima palim na bojnom polju, kao i svim do danas postradalim mučenicima koji su na razne načine život dali za pravoslavnu veru.

Narodna vjerovanja

Prema narodnom vjerovanju, važno je šta će se na ovaj dan vidjeti, jer će se kasnije baš u tome imati uspeha.
Ponegdje, izlazi se do podneva na groblja i donosi hrana, riba obavezno.

Proslavlja se i kao dan grada Kruševca, gdje se i nalazi crkva Lazarica, u kojoj se pričestila srpska vojska pred odlazak u boj na Kosovu.

Dio vojske se, kažu, pričestio i u crkvi brvnari u Prolomu u čijem dvorištu raste šest šljiva uvijenih stabala.

Prema jednoj od legendi, šljive se uvijaju od žalosti za knezom Lazarom i njegovim vojnicima koji su pošli u smrt, prolazeći pored stabala.


(RTRS)