ZNAČAJAN JUBILEJ MUZEJA SEMBERIJE: Pola vijeka traganja za prohujalim vremenima :: Semberija INFO ::

 

ZNAČAJAN JUBILEJ MUZEJA SEMBERIJE: Pola vijeka traganja za prohujalim vremenima


Muzej Semberije, jedna od najznačajnijih ustanova kulture u Bijeljini, ove godine obilježava pola vijeka postojanja. U godini značajnog jubileja planiraju izložbe i manifestacije, a od publicističkih izdanja Izvode iz Dnevnika Rodoljuba Čolakovića i Zbornik radova Muzeja Semberije.
 
Ova kulturna institucija koja čuva, štiti i prezentuje bogato kulturno-istorijsko naslijeđe, planirala je da u godini jubileja na najreprezentativniji način predstavi muzeološku vrijednost svojih zbirki, kvalitet dosadašnjeg rada na polju kustoskog djelovanja, kao i kreativnost novih inicijativa obogaćivanja kulturne ponude našeg kraja.                                                                                                                               

– Kulturna javnost našeg grada, a i šire, prepoznala je u Muzeju Semberije nosioca svjetla našeg kulturno-istorijskog identiteta. Imajući u vidu značaj ove institucije, planirali smo da cijela 2020. godina bude u znaku jubileja. Smatramo da 50 godina rada na prikupljanju i čuvanju građe, eksponata i artefakata spada u važan segment muzeološkog djelovanja, te smo ih, u svečarskom duhu, željeli prezentovati kroz stalne i povremene postavke i izložbe. Nažalost,  zbog pandemije korona virusa mnoge planirane sadržaje moramo prilagoditi novonastaloj situaciji’’, rekao je direktor Muzeja Momčilo Koprivica.                                          

Kako navodi, početkom ove godine predstavljeno je i prigodno izdanje poštanske marke  koju su Pošte Srpske štampale u povodu 50 godina muzeja Semberije i Gradiške. Izdavanjem poštanske marke Pošte Srpske su se pridružile proslavi jubileja, a marka s motivom bronzane statuete, nominalne vrijednosti 0,90 KM, u prodaju je od 21. februara 2020. godine.                                                                        

– Poštanska marka priča priču ne samo ovdje, nego po cijelom svijetu’’, ističe Koprivica, najavljujući da će u godini jubileja, pored organizovanja nekoliko izložbi i manifestacija, koje će doprinijeti opštem sagledavanju naučno-istraživačkog rada muzeja u proteklih pet decenija, objaviti i Izvode iz Dnevnika Rodoljuba Čolakovića, te Zbornik radova Muzeja Semberije.                                                           

Muzej Semberije, jedna od najznačajnijih ustanova kulture u Bijeljini, smješten je u najstarijoj zgradi u gradu, u Karađorđevoj ulici broj 2. Sa tri stalne postavke, arheološkom, etnološkom i istorijskom, i više od deset hiljada eksponata, predstavlja centralnu regionalnu muzejsku instituciju, mada regionalni status zvanično nema. 

- Muzej smo opšteg tipa i jedini smo muzej u RS koji nema regionalni karakter. Suštinski mi jesmo regionalni muzej, mada formalno nismo, ali tražićemo da se to reguliše’’, pojašnjava Koprivica.  
 
Nastanak i razvoj muzeja

Na inicijativu Dikice Čolakovića, profesora Učiteljske škole, i grupe entuzijasta u Bijeljini je osnovana nova ustanova, kao začetnik budućeg gradskog muzeja. Zvala se ,,Samostalna muzejska zbirka u Bijeljini“ i imala je zadatak da počne sakupljanje arheološke i istorijske građe, jer nečeg takvog u Bijeljini nije bilo.  

– Nova ustanova formirna je odlukom Skupštine opštine 28. oktobra 1970. godine, a registrovana je nakon godinu dana, 25. oktobra 1971. godine. Za upravnika je, tek prvog septembra 1972. godine, imenovan Dikica Čolaković, koji je dugo bio i jedini zaposleni. Muzejska zbirka je imala skromne prostorije najprije u krugu RMK Zenica, pa u upravnoj zgradi Medicinskog centra kod Gradskog parka i na kraju u trošnoj kući na mjestu današnjeg petog solitera. Kada je ispražnjena zgrada nekadašnjeg Konaka, srećom, Muzejska zbirka prelazi u tu zgradu. Tako je u zgradi Konaka, 24. septembra 1978. godine, otvoren Muzej Semberije, koji je odigrao neprocjenjivu ulogu u čuvanju prošlosti ovoga kraja’’, priča Koprivica.                         

U Muzeju Semberije smještene su tri stalne muzejske postavke sa cjelodnevnom i svakodnevnom otvorenošću. Arheološka izložba je u prizemlju muzeja i obuhvata materijalne ostatke civilizacija od neolita do kasnog srednjeg vijeka. Pored toga tu se nalazi i najveća i najznačajnija kolekcija srednjovjekovnih natpisa u RS, BiH i šire, sa 23 ćirilična natpisa na staroslovenskom jeziku. Tu je i kolekcija rimskih kamenih spomenika, ali i nalazi sa najistraženijih srednjovjekovnih lokaliteta Jazbine u Batkoviću i srednjovjekovni livni lonac iz Ostojićeva.

Etnološka zbirka obuhvata predmete vezane za narodni život semberskih sela i starogradsku kulturu Bijeljine, a istorijska postavka obuhvata istorijat Bijeljine od prvog pominjanja 1446. godine do dvadesetog vijeka, kao i izložbu fotografija starih građevina, naoružanja i predmeta. Pored navedenog, Muzej Semberije se bavi izdavačkom djelatnošću i organizovanjem tematskih izložbi. Tradicionalne izložbe od značaja koje treba pomenuti su Majska smotra likovnog stvaralaštva učenika i Bijeljinsko bijenale (dvogodišnja smotra likovnog stvaralaštva Bijeljine i susjednih opština). Muzej se redovno uključuje u program Pantelinskih i Višnjićevih dana, a svake godine organizuju smotre etnološkog i arheološkog filma.                                                                                                                                     

​– Naš muzej nastavlja da čuva, štiti i prezentuje bogatstvo nastalo kroz vijekove koji su odredili put grada u srcu Semberije i prošlost njegovih stanovnika’’, ističe za Semberske novine Momčilo Koprivica.           
                               
Semberske novine - Semberija info - M.Rešidović