Naučni skup ,,Srpsko društvo i stogodišnjica završetka Velikog rata, rezultati i posljedice“
Академик Војислав Максимовић
Srpsko prosvjetno i kulturno društvo ,,Prosvjeta“, Gradski odbor Bijeljina, u okviru 25. ,,Višnjićevih dana“ organizovalo je naučni skup pod nazivom ,,Srpsko društvo i stogodišnjica završetka Velikog rata, rezultati i posljedice“. Skup je održan u Gradskoj galeriji, a pozdravnu riječ uputio je predsjednik SPKD ,,Prosvjeta“ Bijeljina prof. dr Mitar Novaković.
Kako je istaknuto, o Velikom ratu napisane su stotine hiljada stranica teksta najrazličitijih provenijencija, u različito vrijeme i iz različitih pobuda i namjera. Međutim, dužnost i obaveza svakog naraštaja i u svako vrijeme je da se veoma oprezno odnosi prema istini o tom velikom događaju, njegovim uzrocima i posljedicama, kako bi se izbjegle zloupotrebe u političke svrhe, danas pogotovo.
Danas, 100 godina od završetka Velikog rata niko od njegovih direktnih učesnika više nije živ, a s njima su nestala i lična sjećanja na rovove i duge marševe. Serija krajnje zamršenih događaja koji pripadaju vremenu omeđenom Sarajevskim atentatom i odgovorom srpske vlade na austrougarski ultimatum i dalje privlači veliku pažnju javnosti.
Na naučnom skupu u Bijeljini nije bilo istoričara, ali, kako reče prof. dr Jelina Đurković, profesori književnosti i srpskog jezika, kojih je bilo najviše, u velikoj mjeri su i dobri poznavaoci istorije. O srpskom društvu i stogodišnjici Velikog rata, te rezultatima i posljedicama, govorili su akademik Vojislav Maksimović, prof. dr Cvijetin Ristanović, Rade R. Lalović, Milena Ivanović, Suzana R. Bunčić, Sanja Savić, Dimitrije Ćeranić Tijana Baćević, Ljubo Škiljević i prof. dr Jelina Đurković.
SPKD ,,Prosvjeta“ objaviće radove svih učesnika skupa u Bijeljini, kao i diskusije i zaključke. Ono što svakako treba istaći jeste da, bez obzira na uticaj globalnih promjena na viđenje Velikog rata, odnosno Prvog svjetskog rata, ostaje činjenica da je njegovo najveće naslijeđe dominacija nacionalnog principa i proklamacija nacionalnih država kao ključnog subjekta globalne politike, danas snažnije nego neposredno po završetku rata koji je prvi u istoriji dobio epitet ,,svjetski“.
M.R.
Kako je istaknuto, o Velikom ratu napisane su stotine hiljada stranica teksta najrazličitijih provenijencija, u različito vrijeme i iz različitih pobuda i namjera. Međutim, dužnost i obaveza svakog naraštaja i u svako vrijeme je da se veoma oprezno odnosi prema istini o tom velikom događaju, njegovim uzrocima i posljedicama, kako bi se izbjegle zloupotrebe u političke svrhe, danas pogotovo.
Danas, 100 godina od završetka Velikog rata niko od njegovih direktnih učesnika više nije živ, a s njima su nestala i lična sjećanja na rovove i duge marševe. Serija krajnje zamršenih događaja koji pripadaju vremenu omeđenom Sarajevskim atentatom i odgovorom srpske vlade na austrougarski ultimatum i dalje privlači veliku pažnju javnosti.
Na naučnom skupu u Bijeljini nije bilo istoričara, ali, kako reče prof. dr Jelina Đurković, profesori književnosti i srpskog jezika, kojih je bilo najviše, u velikoj mjeri su i dobri poznavaoci istorije. O srpskom društvu i stogodišnjici Velikog rata, te rezultatima i posljedicama, govorili su akademik Vojislav Maksimović, prof. dr Cvijetin Ristanović, Rade R. Lalović, Milena Ivanović, Suzana R. Bunčić, Sanja Savić, Dimitrije Ćeranić Tijana Baćević, Ljubo Škiljević i prof. dr Jelina Đurković.
SPKD ,,Prosvjeta“ objaviće radove svih učesnika skupa u Bijeljini, kao i diskusije i zaključke. Ono što svakako treba istaći jeste da, bez obzira na uticaj globalnih promjena na viđenje Velikog rata, odnosno Prvog svjetskog rata, ostaje činjenica da je njegovo najveće naslijeđe dominacija nacionalnog principa i proklamacija nacionalnih država kao ključnog subjekta globalne politike, danas snažnije nego neposredno po završetku rata koji je prvi u istoriji dobio epitet ,,svjetski“.
M.R.
