PODSJEĆANjE NA IME I DJELO IVANA KNEŽEVIĆA - KNEZA OD SEMBERIJE
Ivan Knežević – Knez Ivo od Semberije rođen je 1760. godine, a umro je u Šapcu na današnji dan, 29. juna 1840. godine.
U istorijskom pamćenju srpskog naroda plemenito ime Ivana Kneževića vezuje se za otkup srpskog roblja iz 1806. godine u selu Dobrić, pokraj Loznice, od čuvenog Kulin kapetana.
Istoričar Vladimir Ćorović o knezu Ivi od Semberije zapisao je da je riječ o jednoj od najvećih ličnosti Prvog srpskog ustanka.
“Ivo Knežević postao je knez po nasljeđu, još vrlo mlad, u dvadesetoj godini. Od predaka mu je ostalo časno ime, imanje i ugled”.
Vuk Karadžić ga pamti iz 1802. godine, kada je dolazio u Jadar begu Vidajiću. Najljepši pomen ostavio je o sebi knez Ivo od Semberije jednim svojim plemenitim djelom, otkupom srpskog roblja od Kulin kapetana. O plemenitom Kneževićevom djelu, o njegovoj požrtvovanosti i dobroti pisali su još i Sima Milutinović, Branislav Nušić, koji je inspirisan njegovim plemenitim djelom napisao i istoimenu dramu koja se izvodila od 1900. godine. Zanimljiv pomen o knezu Ivi sačuvan je i u Memoarima prote Matije Nenadovića.
(Semberija info)
U istorijskom pamćenju srpskog naroda plemenito ime Ivana Kneževića vezuje se za otkup srpskog roblja iz 1806. godine u selu Dobrić, pokraj Loznice, od čuvenog Kulin kapetana.
Istoričar Vladimir Ćorović o knezu Ivi od Semberije zapisao je da je riječ o jednoj od najvećih ličnosti Prvog srpskog ustanka.
“Ivo Knežević postao je knez po nasljeđu, još vrlo mlad, u dvadesetoj godini. Od predaka mu je ostalo časno ime, imanje i ugled”.
Vuk Karadžić ga pamti iz 1802. godine, kada je dolazio u Jadar begu Vidajiću. Najljepši pomen ostavio je o sebi knez Ivo od Semberije jednim svojim plemenitim djelom, otkupom srpskog roblja od Kulin kapetana. O plemenitom Kneževićevom djelu, o njegovoj požrtvovanosti i dobroti pisali su još i Sima Milutinović, Branislav Nušić, koji je inspirisan njegovim plemenitim djelom napisao i istoimenu dramu koja se izvodila od 1900. godine. Zanimljiv pomen o knezu Ivi sačuvan je i u Memoarima prote Matije Nenadovića.
(Semberija info)