NOVA KNjIGA MOMČILA KOPRIVICE: PROŠLO VRIJEME, POTROŠENI ŽIVOTI
U izdanju Udruženja književnika Republike Srpske, u ediciji “Savremena književnost” krajem prošle godine objavljena je zbirka pripovijedaka “Prošlo vrijeme, potrošeni životi”, autora Momčila Koprivice, direktora Muzeja Semberije i predsjednika Podružnice Udruženja književnika Republike Srpske u Bijeljini.
Knjigu je sufinansiralo Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske na osnovu javnog konkursa za sufinansiranje projekata iz oblasti izdavačke djelatnosti u 2021. godini.
Nakon objavljene dvije zbirke aforizama: “Aforizmično”,2009. godine i “Bilo nam je dobro, ne ponovilo se”, 2014. godine, Koprivica je zaronio, kako on sam kaže, u svijet “ozbiljne literature”.
“Misao o ovoj knjizi dugo se vriježila u meni. Pošto sam odrastao u selu i pejzažu o kojem govore ove priče, pravio sam kombinacije ličnosti, događaja i kazivanja koje pamtim iz djetinjstva i one su se poput kockica sklapale u mozaik. Priče, složene linearno, zadržavaju sve svoje prirodne elemente, teku mirno, hronološki, u njima su stvarni događaji kojima nisam ništa dodavao… Ovo je sklop jedinstvene pripovjedačke forme, knjiga koja treba da sačuva od zaborava ljude i njihov način života”, ističe autor, naglašavajući da je u trinaest priča nastojao da na poseban način opiše mentalitet i karakter ljudi sela Gradina kod Gacka, gdje je ponikao i proveo najljepše dane djetinjstva.
Da je Koprivica “pogodio metu” i maestralno predstavio običaje i mentalitet ljudi rođenih u krševitoj “zemlji sazdanoj od kamena”, Hercegovini, potvrđuje i recenzent Mihajlo Orlović, naglašavajući da se iz ove zbirke priča “može puno toga saznati o onoj staroj tradicionalnoj Hercegovini, u kojoj se predanje i riječ starijih poštuju više od svih znanja i nauke”.
“Opisujući običaje, naravi, dobra i nevolje, Momčilo Koprivica nas je vratio u stara, dobra vremena koja, sa ove tačke gledišta, zbog ljepote i načina života, izgledaju nestvarno, utopijski. Sjeta kojom su prožete ove priče ne ispoljava se s namjerom samo radi sjećanja, već i sa željom da se dobro iz naše tradicije produži, oživi i postane mjerilo vrijednosti”, ističe Orlović.
Semberija info
Knjigu je sufinansiralo Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske na osnovu javnog konkursa za sufinansiranje projekata iz oblasti izdavačke djelatnosti u 2021. godini.
Nakon objavljene dvije zbirke aforizama: “Aforizmično”,2009. godine i “Bilo nam je dobro, ne ponovilo se”, 2014. godine, Koprivica je zaronio, kako on sam kaže, u svijet “ozbiljne literature”.
“Misao o ovoj knjizi dugo se vriježila u meni. Pošto sam odrastao u selu i pejzažu o kojem govore ove priče, pravio sam kombinacije ličnosti, događaja i kazivanja koje pamtim iz djetinjstva i one su se poput kockica sklapale u mozaik. Priče, složene linearno, zadržavaju sve svoje prirodne elemente, teku mirno, hronološki, u njima su stvarni događaji kojima nisam ništa dodavao… Ovo je sklop jedinstvene pripovjedačke forme, knjiga koja treba da sačuva od zaborava ljude i njihov način života”, ističe autor, naglašavajući da je u trinaest priča nastojao da na poseban način opiše mentalitet i karakter ljudi sela Gradina kod Gacka, gdje je ponikao i proveo najljepše dane djetinjstva.
Da je Koprivica “pogodio metu” i maestralno predstavio običaje i mentalitet ljudi rođenih u krševitoj “zemlji sazdanoj od kamena”, Hercegovini, potvrđuje i recenzent Mihajlo Orlović, naglašavajući da se iz ove zbirke priča “može puno toga saznati o onoj staroj tradicionalnoj Hercegovini, u kojoj se predanje i riječ starijih poštuju više od svih znanja i nauke”.
“Opisujući običaje, naravi, dobra i nevolje, Momčilo Koprivica nas je vratio u stara, dobra vremena koja, sa ove tačke gledišta, zbog ljepote i načina života, izgledaju nestvarno, utopijski. Sjeta kojom su prožete ove priče ne ispoljava se s namjerom samo radi sjećanja, već i sa željom da se dobro iz naše tradicije produži, oživi i postane mjerilo vrijednosti”, ističe Orlović.
Semberija info
