ĆIRILICA U SRPSKOJ I SRBIJI U ŠIROJ UPOTREBI OD 15. SEPTEMBRA
Ćirilica u Republici Srpskoj i Srbiji ulazi u širu upotrebu nakon 15. septembra, Dana nacionalnog jedinstva i usvajanja u skupštinama.
Cilj je da se kroz ćirilicu očuva srpski nacionalni identitet, kako je navedeno u Prednacrtu zakona o zaštiti srpskog jezika i ćiriličkog pisma, u koji je RTRS imao uvid.
Predviđa se i paket stimulativnih mjera za privatni sektor. Zakon će u Srpskoj, zbog ustavnog uređenja, pretrpjeti blage izmjene u odnosu na tekst zakona u Srbiji.
Latinični natpisi, izvjesno, odlaze u prošlost. Uskoro bi i natpisi o sniženjima, rasporodajama, nazivi preduzeća - mogli da budu ispisani ćirilicom.
Ne zbog represije, već zbog olakšica koje Zakon predviđa za privatni sektor i to kroz mogućnost izmjene republičkih i propisa jedinica lokalne samouprave. Nakon usvajanja zakona, kulturne manifestacije imaće logo ispisan na ćirilici ukoliko se finansiraju javnim sredstvima.
Predviđeno je i osnivanje savjeta za srpski jezik, sa zadatkom da prati i analizira stanje u oblasti upotrebe srpskog jezika.
- Ako zakonom pokažemo da nam je značajan srpski jezik, pokazaćemo da je potrebno i bitno učiti srpski jezik pa ćemo od ovog zakona krenuti na pitanje kakva nam je nastava srpskog jezika, koliko imamo časova - rekao je Sreto Tanasić, predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika pri Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti.
Jezik i pismo vrijedno su nematerijalno kulturno nasljeđe. Predstavlja i opšte dobro za Republiku jer pruža osjećaj identiteta srpskog naroda, ali se i štiti njegova kulturna vrijednost. Upravo je zbog ovog i pokrenuta procedura za usvajanje Zakona o zaštiti srpskog jezika i ćiriličkog pisma i u Republici Srpskoj i u Srbiji.
- Mislim da je to odličan potez, pogotovo što Republika Srpska i Srbija sarađuju na tom pitanju, pitanju jezičke politike, što nisu odavno činile. Mi imamo veoma složenu situaciju u smislu postojanja tri jezika i dva pisma u ustavnom smislu. Mislim da ne treba i da nije moguće prepisati rješenje iz Srbije. Nije ni potrebno ulaziti u raspravu korišćenja pisma drugih naroda - istakla je Aleksandra Savić, predsjednica Udruženja lektora Republike Srpske.
Lingvista Miloš Kovačević smatra da je najznačajnije to što neće biti nikakve razlike u jezičkoj politici između Srbije i Republike Srpske.
- Ako smo i u čemu podudarni, onda je to jezik, pismo i vjera - kaže Kovačević.
Sve republičke institucije, javna preduzeća, škole i fakulteti, kao i privredna društva sa većinski javnim kapitalom i udruženja koja djeluju na nacionalnom i međunarodnom nivou, trebalo bi ubuduće u svom radu da upotrebljavaju srpski jezik i ćiriličko pismo.
- Smatram da postoje neki načini koji su više stimulativni nego obavezujući da se ćirilica više promoviše, njeguje i zaštiti - izjavila je Savićeva.
Ćirilica i srpski jezik dio su kulturnog nasljeđa i od opšteg interesa za Republiku Srpsku. Zbog toga se prvi put pitanje zaštite jezika i pisma tretira na ovaj način.
- Nema ništa prirodnije i normalnije nego da jedan narod reguliše svoje pravo na jezik, pismo i sve ono što ide s tim jedinstveno i ne treba tu niko da vidi razliku - izjavio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
Zakon o zaštiti srpskog jezika i ćiriličkog pisma skupštine Republike Srpske i Srbije trebalo bi da usvoje 15. septembra, na Dan nacionalnog jedinstva.
(RTRS)
Cilj je da se kroz ćirilicu očuva srpski nacionalni identitet, kako je navedeno u Prednacrtu zakona o zaštiti srpskog jezika i ćiriličkog pisma, u koji je RTRS imao uvid.
Predviđa se i paket stimulativnih mjera za privatni sektor. Zakon će u Srpskoj, zbog ustavnog uređenja, pretrpjeti blage izmjene u odnosu na tekst zakona u Srbiji.
Latinični natpisi, izvjesno, odlaze u prošlost. Uskoro bi i natpisi o sniženjima, rasporodajama, nazivi preduzeća - mogli da budu ispisani ćirilicom.
Ne zbog represije, već zbog olakšica koje Zakon predviđa za privatni sektor i to kroz mogućnost izmjene republičkih i propisa jedinica lokalne samouprave. Nakon usvajanja zakona, kulturne manifestacije imaće logo ispisan na ćirilici ukoliko se finansiraju javnim sredstvima.
Predviđeno je i osnivanje savjeta za srpski jezik, sa zadatkom da prati i analizira stanje u oblasti upotrebe srpskog jezika.
- Ako zakonom pokažemo da nam je značajan srpski jezik, pokazaćemo da je potrebno i bitno učiti srpski jezik pa ćemo od ovog zakona krenuti na pitanje kakva nam je nastava srpskog jezika, koliko imamo časova - rekao je Sreto Tanasić, predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika pri Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti.
Jezik i pismo vrijedno su nematerijalno kulturno nasljeđe. Predstavlja i opšte dobro za Republiku jer pruža osjećaj identiteta srpskog naroda, ali se i štiti njegova kulturna vrijednost. Upravo je zbog ovog i pokrenuta procedura za usvajanje Zakona o zaštiti srpskog jezika i ćiriličkog pisma i u Republici Srpskoj i u Srbiji.
- Mislim da je to odličan potez, pogotovo što Republika Srpska i Srbija sarađuju na tom pitanju, pitanju jezičke politike, što nisu odavno činile. Mi imamo veoma složenu situaciju u smislu postojanja tri jezika i dva pisma u ustavnom smislu. Mislim da ne treba i da nije moguće prepisati rješenje iz Srbije. Nije ni potrebno ulaziti u raspravu korišćenja pisma drugih naroda - istakla je Aleksandra Savić, predsjednica Udruženja lektora Republike Srpske.
Lingvista Miloš Kovačević smatra da je najznačajnije to što neće biti nikakve razlike u jezičkoj politici između Srbije i Republike Srpske.
- Ako smo i u čemu podudarni, onda je to jezik, pismo i vjera - kaže Kovačević.
Sve republičke institucije, javna preduzeća, škole i fakulteti, kao i privredna društva sa većinski javnim kapitalom i udruženja koja djeluju na nacionalnom i međunarodnom nivou, trebalo bi ubuduće u svom radu da upotrebljavaju srpski jezik i ćiriličko pismo.
- Smatram da postoje neki načini koji su više stimulativni nego obavezujući da se ćirilica više promoviše, njeguje i zaštiti - izjavila je Savićeva.
Ćirilica i srpski jezik dio su kulturnog nasljeđa i od opšteg interesa za Republiku Srpsku. Zbog toga se prvi put pitanje zaštite jezika i pisma tretira na ovaj način.
- Nema ništa prirodnije i normalnije nego da jedan narod reguliše svoje pravo na jezik, pismo i sve ono što ide s tim jedinstveno i ne treba tu niko da vidi razliku - izjavio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
Zakon o zaštiti srpskog jezika i ćiriličkog pisma skupštine Republike Srpske i Srbije trebalo bi da usvoje 15. septembra, na Dan nacionalnog jedinstva.
(RTRS)