Pravoslavni vjernici danas započinju veliki i najstrožiji post, koji će trajati sve do Vaskrsa, odnosno 48 dana. Vaskršnji post je najznačajniji post za pravoslavne hrišćane i predstavlja pripremu za najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs koji ove godine pada 2. maja.

Vaskršnji post koji se još naziva i Sveta četrdesetnica ili Časni post, u mnogome je strožiji od Božićnog posta. Osim uzdražavanja od vrste i količine hrane, post podrazumijeva i uzdržavanje od loših misli i djela.

Sam tjelesni post ne doprinosi duši, ako nije u skladu sa nastojanjima da se čovjek promijeni, da suzbije svoje nagone, da obuzda svoju volju i njene prohtjeve, kao i da pojača molitvu, razbukta u sebi ljubav prema Bogu i bližnjemu, da otvori dušu za praštanje i srce za pomoć drugima.

Prva sedmica Velikog posta se naziva i Čista, jer se vjeruje da se u tim prvim danima posta, u molitvama čuje vapaj duše koja se čisti.

Vaskršnji post podrzumijeva konzumiranje hrane pripremljene na vodi, a jedino je o praznicima, poput Cvijeti, Blagovijesti i Lazareve subote dozvoljeno jesti ribu.

U različitim krajevima u toku prve nedjelje posta, poštuju se različiti običaji. Do Čistog četvrtka, u nekim mjestima, običaj je da se ne jede kašikom, ognjišta se ne pale, jede se ranije spremljena hrana. Za muškarce ponegdje važi pravilo da do večeri uopšte ne jedu, a djevojke ne nose nikakav nakit, ne igra se i ne pjeva i sve je u znaku tišine. Smatra se da je veoma važno da uveče cijela porodica bude na okupu.

U južnoj Srbiji na Čisti četvrtak prave se posebni kolači koji se daju stoki na Teodorovu subotu, prvu subotu Velikog posta. Tog dana ponegdje se ugovaraju svadbe za dane poslije Vaskrsa. U planinskim krajevima čobani slave ovaj dan kao svoj praznik.

Na kraju prve nedjelje Velikog posta proslavlja se pobjeda pravoslavlja i taj se dan naziva Nedjelja pravoslavlja.

​Semberija info