Matica srpska osnovana u Pešti prije 195 godina: Simbol kulture, prosvjetiteljstva i dobročinstva :: Semberija INFO ::

 

Matica srpska osnovana u Pešti prije 195 godina: Simbol kulture, prosvjetiteljstva i dobročinstva


U vremenu oslobađanja Srbije od viševjekovne turske vlasti, u doba kada je jačala svijest srpskog naroda o potrebi da se uključi u savremene evropske tokove, uz očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta u Pešti je prije 195 godina osnovana Matica srpska.

Tog 14. januara 1826. godine na ideju Jovana Hadžića, koji se predstavljao i kao Miloš Svetić, i bogatih srpskih peštanskih i budimskih trgovaca Gavrila Božitovca, Jovana Demetrovića, Josifa Milovuka, Petra Rajića, Andrije Rozmirovića i Đorđa Stankovića pokrenuta je inicijativa za osnivanje Matice srpske.

  Zgrada u Pešti u kojoj je osnovana Matica srpska

Povod za osnivanje predstavljala je potreba za preuzimanjem časopisa “Serbske letopisi” kasnijeg “Letopisa Matice srpske”, najstarijeg srpskog književnog časopisa i tada jedinog srpskog glasila kojem je prijetilo gašenje.

Iako su prošla skoro dva vijeka od njenog osnivanja i borbe, ona i dan-danas odstoji i radi, a ima oko 2.000 saradnika, koji su uključeni u više desetina naučnih i razvojnih projekata. Aktivna je i na teritoriji Republike Srpske, kao i u Crnoj Gori.

Svojim radom i zalaganjem Matica srpska je odigrala ogromnu ulogu u procvatu nauke i kulture Srba u Vojvodini. Njeno djelovanje je od samog početka bilo usmjereno na predstavljanje srpske kulture u Evropi, ali i na prosvećivanje naroda. S tim ciljem razvijena je bogata izdavačka djelatnost pa je ubrzo ovo kulturno i književno društvo počelo da izdaje “Letopis Matice srpske”.

Nakon pokretanja “Letopisa” 1824. godine nastale su brojne edicije, a među njima i jedna sa naglašenom prosvetiteljskom ulogom, koja je nosila naziv “Knjige za narod”.

Od četrdesetih godina 19. vijeka stvarani su uslovi za bavljenje naukom, a u tom periodu formirana je biblioteka sa knjižnim fondovima iz različitih naučnih oblasti i zbirka rukopisa.

Matica srpska je 1864. godine preseljena iz peštanskog Tekelijanuma u novosadski Platoneum, a Novi Sad je od tada poznat kao Srpska Atina.

Oko Matice su se okupljali najobrazovaniji i najmudriji ljudi, a ona je postala simbol građanskog društva, kulture, prosvjetiteljstva i dobročinstva.

Bila je i ostala opštenarodna. Njeni osnivači živjeli su u različitim sredinama, sve od Beča do Temišvara i od Dubrovnika do Pešte. Tako je Matica srpska i bila jedan od inicijatora Novosadskog dogovora, kojim je 1954. godine službeno u upotrebu stavljen srpsko-hrvatski jezik.

Među članovima i dobrotvorima Matice srpske bili su vladar Srbije Miloš Obrenović i njegov brat Jevrem, plemić Sava Popović Tekelija, baron Jovan Nikolić od Rudne, vladar Crne Gore Petar II Petrović Njegoš, pripadnici kraljevske porodice Karađorđević, pisci, narodni tribuni, svjetski poznati naučnici, poput Mihajla Pupina, ali i manje znani građani koji su svojim prilozima podržavali prosvjetiteljsku misiju Matice srpske.

Povezala ih je plemenita ideja o stvaranju jedinstvene kolijevke znanja i stav da je čast služiti časnoj Matici srpskoj.

Zahvaljujući širokoj podršci iz naroda, Matica je jedno vrijeme bila najbogatija zadužbinska ustanova u Ugarskoj. Iz njenih fondova su finansirani kapitalni projekti od značaja za standardizaciju srpskog jezika i za razvoj različitih naučnih disciplina. U isto vrijeme Matica se brinula o školovanju nadarenih đaka i studenata, a time i o stvaranju srpske intelektualne elite.

Matica srpska je bila uzor mnogim narodima. Po ugledu na nju osnovane su matice u gotovo svim zemljama u kojima su živjeli Sloveni. Danas ova ustanova sarađuje sa mnogim institucijama i pojedincima iz svih krajeva svijeta.

Biblioteka



U biblioteci Matice srpske nalazi se više od 3.500.000 publikacija, a u galeriji zbirka u kojoj je predstavljeno srpsko slikarstvo od 18. do 20. vijeka. Izdavački centar nastavlja tradiciju nekadašnjeg Izdavačkog preduzeća Matice srpske, čija su izdanja u jugoistočnoj Evropi decenijama bila prepoznatljiva po amblemu MS, iza kojeg je stajala kvalitetna i brižljivo odabrana literatura iz različitih oblasti. Matica srpska svake godine dodjeljuje nagrade za dostignuća u različitim oblastima kulture i nauke.

​Glas Srpske / Info Bijeljina