SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA I VJERNICI PROSLAVLjAJU PRAVOSLAVNU NOVU GODINU: Krenimo novim putem :: Semberija INFO ::

 

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA I VJERNICI PROSLAVLjAJU PRAVOSLAVNU NOVU GODINU: Krenimo novim putem


Julijanska nova godina koja se kod Srba često zove Srpska nova godina i Pravoslavna nova godina, a kod nekih i Stara nova godina je praznik koji se slavi 14. januara po Gregorijanskom kalendaru. Tog datuma je 1. januar po Julijanskom kalendaru.

Iako nije zvanična Nova godina, ona se rado slavi u balkanskim zemljama kao što su Srbija, Crna Gora,  Republika Srpska, Sjeverna Makedonija, pravoslavni dijelovi Hrvatske... Takođe se slavi u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Moldaviji, Gruziji...

Dolazak Pravoslavne nove godine svečano se dočekuje i u Semberiji i na Majevici. Ove godine, zbog epidemioloških mjera, mnogi su Pravoslavnu novu godinu dočekali u krugu porodice.

Tradicija obilježavanja Julijanske nove godine postoji i u nekim njemačkim kantonima u Švajcarskoj, kao i u nekim dijelovima Galske zajednice u Škotskoj. Po narodnim običajima, za Pravoslavnu novu godinu Srbi su se okupljali i igrali narodne igre. Tokom Osmanske vladavine bilo je zabranjeno proslavljanje i poštovanje srpskih tradicija, u početku novogodišnja skupljanja su bila potajna, ali zbog straha, taj običaj je prestao.
 
Stari Rimljani su Novu godinu proslavljali 1. marta, ali su kasnije počeli da je slave 1. januara. Prije hiljadu godina, dijelovi Evrope su počinjali Novu godinu 25. marta. Početkom 17. vijeka, mnoge evropske zemlje su usvojile Gregorijanski kalendar, po kome se Nova godina slavi 1. januara. Danas mnogi narodi slave Novu godinu na razne načine. Svuda u svijetu, kod pravoslavaca i kod rimokatolika, prvo dolazi Božić, pa Nova godina. Zato se i kod pravoslavnih vjernika čestitke upućuju na sljedeći način: „Srećni Božićni i Novogodišnji praznici“, a ne obrnutim redosljedom.
 
U sklopu proslave Nove godine spada i kićenje jelke. Međutim, trebalo bi istaći da jelke za Novu godinu kod pravoslavnih vjernika nema i ne bi trebalo da Nova godina ima poseban značaj. Pravoslavni vjernici bi trebalo da ispoštuju običaj kada se za Božić u domove unosi badnjak.

Srpska pravoslavna crkva obilježava Novu godinu 14. januara po starom, julijanskom kalendaru, služenjem molebana, molitve za bogomblagoslovenu nastupajuću godinu. Osim Srpske pravoslavne crkve, stari, kalendar poštuju još i Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska pravoslavna crkva i monaška zajednica na Svetoj Gori. Stari kalendar je, uz pomoć brojnih naučnika, od kojih je najpoznatiji Sozigen, donio Julije Cezar 46 godina prije Hrista. Po mišljenju brojnih teologa, stari kalendar je mnogo pogodniji i tačniji za izračunavanje datuma Vaskrsa.

Vjernici Srpske pravoslavne crkve iz dijaspore sve češće traže da se dva najveća hrišćanska praznika - Božić i Vaskrs praznuju zajedno sa rimokatolicima iz praktičnih razloga. Međutim, za Crkvu pitanje kalendara nije teološko, već naučno pitanje. Podsjetimo, novi kalendar prihvaćen je u nekadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, 1919. godine, a do tada je država, kao i crkva koristila stari kalendar.
 
Prema narodnim običajima uoči Nove godine sprema se svečana večera, gdje ukućani sa gostima, prijateljima i rodbinom, uz veselje i pjesmu, čekaju ponoć. Tačno u ponoć, svi se ljube i jedni drugima čestitaju dolazak Nove godine, sa željama za dug život, dobro zdravlje i uspjeh u poslu. Na sam dan Nove godine odlazi se u crkvu, a poslije se priprema svečani ručak.

Tog dana jede se glava božićne pečenice, što je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice mjese novogodišnju česnicu „Vasilicu“. Pored Nove godine, koja je poznata i pod nazivom Mali Božić, 14. januara obilježavaju se još dva značajna praznika: Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki. Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave, podsjećajući da se u brojnim crkvenim domovima organizuju dočeci Nove godine.
 
U duhovnom smislu, Nova godina postoji onda kada neko, od onih koji žive u nebrizi, počnu da brinu za svoje spasenje. Pošto je Nova godina, početak svih dana u godini, to bi u taj dan trebalo da čovjek preispita sebe i svoja djela, kako bi prvog dana u Novoj godini krenuo i novim putem koji vodi u Carstvo Božije. U taj dan čovjek bi trebalo da sabere svoje misli, ali misli dostojne hrišćanstva, koje bi mogle da upravljaju svim njegovim djelima tokom cijele godine. Suština promjene sastoji se u tome da čovjek, od toga trenutka, živi za Boga i bližnjega svoga, a ne više samo za sebe kao ranije.

Time on odbacuje ranije navike i sve ono u čemu je nalazio trenutno zadovoljstvo. Tako se sve stvari povodom Nove godine svode na jedno, a to je na unutrašnje obnavljanje samoga sebe. Ako se neko, uz Božiju pomoć, usmjeri u Novoj godini na ovaj način, taj će na najsavršeniji način provesti Novu godinu i pripremiti sebe da tako živi tokom cijele godine. Sljedeće godine će onda biti potrebno samo da ponovi ono što je upražnjavao protekle godine.

​Semberija info