DANAS JE NAJRADOSNIJI HRIŠĆANSKI PRAZNIK-BOŽIĆ :: Semberija INFO ::

 

DANAS JE NAJRADOSNIJI HRIŠĆANSKI PRAZNIK-BOŽIĆ


Mir Božiji, Hristos se rodi!

Pravoslavni vjernici, čija crkva poštuje stari julijanski kalendar,danas, 7. januar, proslavljaju najradosniji hrišćanski praznik - Božić. Ovom velikom prazniku prethodi božićni post, koji traje od 28. novembra do 6. januara - Badnjeg dana. Ciljevi božićnog posta su proslavljanje Boga i njegovih svetih i očišćenje duše i tijela od tjelesnih i duševnih strasti.

 Božić označava trenutak promjene u prirodi, završetak ciklusa koji je trajao godinu dana i početak novog vegetacionog perioda.

Na Božić se u svim pravoslavnim hramovima služe liturgije u čast Bogomladenca na kojima prisustvuje veliki broj vjernika koji nakon bogosluženja odlazi kući.

U ranim jutarnjim satima u kuću dolazi položajnik koji čestita Božić. Položajnik simboliše mudrace koji su pratili zvijezdu sa Istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje. Zato se ta osoba dočekuje sa posebnom radošću, ukazuje joj se naročita čast, a domaćica položajnika daruje prikladnim U pojedinim krajevima zadatak položajnika je da upali vatru na ognjištu, ili danas u šporetu, i da džarajući izgovori zdravicu: ,,Koliko varnica, toliko srećica. Koliko varnica toliko parica. Koliko varnica toliko ovaca. Koliko varnica toliko prasadi i jaganjaca a najviše zdravlja i veselja, Bože daj".

Crkveni zakon ne nalaže striktno da položajnik ne smije da bude žena, ali su to, ipak, muškarci, i to oni za koje se smatra da su zdravi, jaki, uspješni, ugledni. Jer ,,ko vam prvi za Božić udje u kuću, takva će vam cijela godina biti.

Položajnik je često i dječak, naročito u domaćinstvima u kojima je cilj da mlada zatrudni, ili da se starima donese zdravlje.

Žene nisu položajnici jer je njihov zadatak u patrijarhalnom društvu da budu vrijedne domaćice koje spremaju ručak za Božić, ne idu u tuđe kuće, već dočekuju goste u svojoj.

Takođe, u davna vremena žena nije bila ravnopravna sa muškarcem, već manje važan član zajednice. Ona nije mogla, kao muškarac, da bude simbol snage, mudrosti, uspjeha, zbog čega ni drugima to nije mogla da prenese.
Međutim, u modernom dobu to više nije slučaj i položajnik može da bude žena, mada je to i dalje rijetkost. Nakon što položajnik ode, domaćica mijesi česnicu. U česnicu se obično stavlja novčić ili zlatnik, zrno pasulja, zrno kukuruza, papak od pečenice, parče badnjaka... Uz bogatu mrsnu sofru, na kojoj su obavezni pečenica i čenica, okupljaju se ukućani na Božić, obično poslije jutarnje službe u crkvi. Dok domaćin lomi česnicu, ukućani s nestrpljenje očekuju ko će da dobije parče u kojem je novčić. Vjeruje se ko pronadje novac, imaće para, pa i ne čudi što bi svako volio da pronadje novac u česnici.

Najzanimljivije od svega je što svaki kraj ima neki svoj poseban običaj za Božić i Badnji dan, a svi oni simbolišu rodjenje Bogomladenca u vitlejemskoj pećini, a u čast napretka čeljadi i kuće. Neke običaje obrisao je moderni način života, a neki se još uvijek pomno čuvaju.