Običaji i vjerovanja na Badnji dan
Badnji dan i Badnje veče prethode najradosnijem hrišćanskom prazniku - Božiću, koji Srpska pravoslavna crkva obilježava 7. januara. Veliki broj običaja vezan je za Hristovo rođenje, ali se brojna vjerovanja odnose i na dan prije.
Naime, Badnji dan predstavlja pripremu pred rođenje Isusa Hrista. Jedan od običaja je da se, u praskozorje, pod udarcima sjekire, siječe hrast sa tri udarca, tako da padne ka istoku.
To drvo nazvano je Badnjak i predstavlja simbol onog drveta, koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji, da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Loženje Badnjaka jedno je od glavnih običaja na Badnji dan. Badnjak od zore pa do sumraka treba da ostane prislonjen uz kuću, i tek potom bude unijet uz posipanje žitom. Badnjak se loži sa posebnim poštovanjem, i moli za zdravlje, sreću i mir.
Na Badnji dan se, pored Badnjaka, u kuću unosi i slama, a domaćice pripremaju posnu večeru koja će biti što bogatija, kako bi i nova godina bila tako bogata i plodna.
Badnjak gori do Božića, nagovještavajući novu svjetlost koju donosi vjera u novorođenog Hrista.
Podovi se posipaju slamom, baš kao u Vitlejemskoj pećini, djeca pijuču, da bi se živina množila i umolilo blagostanje.
Bitno je da se ovaj praznik provede u svom domaćinstvu u krugu porodice, sa radošću i ljubavlju. Prema običajima srpskog naroda, na Badnji dan i Badnje veče ne ide se u goste. 6. januar praznuje se u porodici.
Ipak, u nekim krajevima, na primjer u Banatu, za Badnje veče porodice posjećuju korinđaši i pjevaju takozvane korinđaške pjesme čestitajući praznik. Domaćini ih darivaju jabukama, orasima, bombonama i slatkišima.
Postoje još neka vjerovanja za ovaj praznik. Narod kaže da ne valja bos ići po slami, jer će ukućane boljeti noge, zato se odmah poslije izuvanja navlače čarape. Na Badnji dan se ništa ne pozajmljuje iz kuće, a ako je šta ranije pozajmljeno, to se traži natrag, jer ne valja da ono što pripada kući bude van nje na Božić.
Ako se na Badnji dan nakupi dosta pepela na badnjaku koji gori na ognjištu, vjeruje se da će zima biti jaka sa dosta snijega.
Ako na Badnji dan bude oblačno, biće rodna godina. Na Badnji dan ne treba se šišati, brijati, niti sjeći nokte da se ne bi "sjeklo zdravlje".
Telegraf / Nezavisne
Naime, Badnji dan predstavlja pripremu pred rođenje Isusa Hrista. Jedan od običaja je da se, u praskozorje, pod udarcima sjekire, siječe hrast sa tri udarca, tako da padne ka istoku.
To drvo nazvano je Badnjak i predstavlja simbol onog drveta, koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji, da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Loženje Badnjaka jedno je od glavnih običaja na Badnji dan. Badnjak od zore pa do sumraka treba da ostane prislonjen uz kuću, i tek potom bude unijet uz posipanje žitom. Badnjak se loži sa posebnim poštovanjem, i moli za zdravlje, sreću i mir.
Na Badnji dan se, pored Badnjaka, u kuću unosi i slama, a domaćice pripremaju posnu večeru koja će biti što bogatija, kako bi i nova godina bila tako bogata i plodna.
Badnjak gori do Božića, nagovještavajući novu svjetlost koju donosi vjera u novorođenog Hrista.
Podovi se posipaju slamom, baš kao u Vitlejemskoj pećini, djeca pijuču, da bi se živina množila i umolilo blagostanje.
Bitno je da se ovaj praznik provede u svom domaćinstvu u krugu porodice, sa radošću i ljubavlju. Prema običajima srpskog naroda, na Badnji dan i Badnje veče ne ide se u goste. 6. januar praznuje se u porodici.
Ipak, u nekim krajevima, na primjer u Banatu, za Badnje veče porodice posjećuju korinđaši i pjevaju takozvane korinđaške pjesme čestitajući praznik. Domaćini ih darivaju jabukama, orasima, bombonama i slatkišima.
Postoje još neka vjerovanja za ovaj praznik. Narod kaže da ne valja bos ići po slami, jer će ukućane boljeti noge, zato se odmah poslije izuvanja navlače čarape. Na Badnji dan se ništa ne pozajmljuje iz kuće, a ako je šta ranije pozajmljeno, to se traži natrag, jer ne valja da ono što pripada kući bude van nje na Božić.
Ako se na Badnji dan nakupi dosta pepela na badnjaku koji gori na ognjištu, vjeruje se da će zima biti jaka sa dosta snijega.
Ako na Badnji dan bude oblačno, biće rodna godina. Na Badnji dan ne treba se šišati, brijati, niti sjeći nokte da se ne bi "sjeklo zdravlje".
Telegraf / Nezavisne
