OTVORENI 26. VIŠNjIĆEVI DANI U BIJELjINI: DALEKOVIDOST VIŠNjIĆEVE EPSKE POEZIJE :: Semberija INFO ::

 

OTVORENI 26. VIŠNjIĆEVI DANI U BIJELjINI: DALEKOVIDOST VIŠNjIĆEVE EPSKE POEZIJE


Polaganjem vijenaca na spomenik Filipu Višnjiću i podizanjem zastave „Višnjićevih dana“, u organizaciji Gradskog odbora Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ i Gradske uprave Bijeljina otvorena je tradicionalna kulturna manifestacija posvećena velikom srpskom pjesniku i guslaru Filipu Višnjiću.

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić, u ime Gradske uprave Bijeljina, istakao je značaj  Višnjićevog pjesničkog djela, istakavši da je on, iako slijep, u određenim istorijskim okolnostima, bio dalekovid.

„Puno toga je Višnjić dao za srpski narod, pogotovo u vrijeme borbe za slobodu. Zbog toga svake godine u njegovu čast organizujemo ovu kulturnu manifestaciju, da ne zaboravimo, da se podsjetimo na Višnjićevo veliko djelo. U dogovoru sa načelnikom opštine ugljevik Vasilijem Perićem i mještani Trnove planirali smo podignemo spomenik Filipu Višnjiću i repliku njegove rodne kuće. Filip Višnjić je u svakom pogledu to i zaslužio“, izjavio je gradonačelnik Mićić.

Penzionisani univerzitetski profesor Mitar Novaković, predsjednik Gradskog odbora SPKD „Prosvjeta“ Bijeljina podsjetio je da se u ovoj godini obilježava 115 godina postojanja SPKD „Prosvjeta“ u Bijeljini.

„U ovoj godini organizujemo niz manifestacija posvećenih Filipu Višnjiću, od svečane akademije, promocije knjiga,posjete manastiru Tavna, organizovanja takmičenja recitatora i besjednika. Cilj je da sačuvamo našu bogatu tradiciju i da je na ovakav način njegujemo“, rekao je profesor Novaković.

 U Narodnoj biblioteci „Filip Višnjić“ predstavljena je knjiga epske poezije Branka Bate Krkovića „Morački bastion“, kako autor reče, knjige nazvane po crnogorskom plemenu koje je svojevremeno dalo najviše epskih pjesnika i stihova Vuku Karadžiću, kada je bilježio srpsku epsku poeziju.

 „ Iz Morače su Starac Milija, Rastko i Damjan Dulović, Leka Mastilović, kasnije Radovan Bećirović, bardovi epske poezije. To je mjesto koje je dalo najviše epskih pjesnika. Za mene predstavlja izuzetnu čast to što na „Višnjićevim danima“ mogu promovisati epsku poeziju. To je dokaz da epska poezija i danas živi.  Epska poezija je, uz gusle, održala srpski rod. Mnogi evropski i svjetski umovi trudili su se da nauče srpski jezik kako bi se upoznali sa srpskom epskom poezijom. Ona je po svemu ravnma Ilijadi i Odiseji i drugim svjetskim epovima“, istakao je Branko Bato Krković.

portal Semberija info (Lj.Ljubojević)