Centar za zaštitu mentalnog zdravlja DOMA ZDRAVLjA BIJELjINA jedan je od prvih akreditovanih centara u RS - Dr Despotović: Sa strahom se čovjek najteže nosi :: Semberija INFO ::

 

Centar za zaštitu mentalnog zdravlja DOMA ZDRAVLjA BIJELjINA jedan je od prvih akreditovanih centara u RS - Dr Despotović: Sa strahom se čovjek najteže nosi


Centar za zaštitu mentalnog zdravlja oformljen je kao organizaciona jedinica Doma zdravlja Bijeljina 2008. godine i predstavlja dio projekta brige o mentalnom zdravlju stanovništva, a poenta ovog načina rada jeste zaštita mentalnog zdravlja stanovništva u zajednici’’, izjavila je za „Semberija info“ načelnica ovog Centra primarijus dr Vesna Despotović, psihijatar.

- To nam je i bio cilj, da se na ovakav način koncipira zaštita mentalnog zdravlja, da se obuhvate sve starosne kategorije, od najmlađih, pa do najstarijih članova našeg društva. Mentalno zdravlje u zajednici podrazumijeva da se fokusiramo na uključivanje svih faktora zajednice, prvenstveno  porodice, jer ne bi trebalo da se sve svodi na lijekove  kada  neko ima probleme sa mentalnim zdravljem, već da to bude uključivanje i svih zaposlenih u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja, odnosno svako iz svog domena uradi šta može, a zatim porodice, da bi oni naučili kako da se brinu i postave u određenim situacijama, a zatim i šira društvena zajednica. Centar sarađuje sa velikim brojem organizacija u našoj društvenoj zajednici, upravo sa ciljem da se omogući našim korisnicima da nakon liječenja ili u procesu liječenja što bolje integrišu u zajednicu. Važna je zaštita u zajednici. Ima ljudi koji su radno sposobni i treba da budu prihvaćeni, da se zaposle, jer liječenje ovdje ne znači radnu nesposobnost. Kada govorimo o težim varijantama, mislimo na bolničko liječenje. Međutim i nakon toga postoji mogućnost rehabilitacije i vraćanje u neke normalne socijalne komunikacije, života, rada...To je osnovni princip zaštite mentalnog zdravlja u zajednici“, istakla je dr Despotović i podsjetila da su u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja tri tima.
 

- Kod nas je veoma izražen timski rad i svi poznajemo sve naše korisnike i uvijek jedni drugima dajemo dragocjene informacije. Pored mene, naš tim čine još dva psihijatra, psiholog, te specijalni pedagog, logoped, socijalni radnik, devet medicinskih sestara, od kojih dvije rade u okupaciono-radnoj terapiji kao okupacioni terapeuti i jedna spremačica. Dva ljekara su na specijalizaciji iz psihijatrije“, kazala je dr Despotović.


Pored individualnog načina rada, grupnih terapija, rad sa korisnicima Centra za mentalnu zaštitu zdravlja se sastoji i u okviru savjetovališta gdje svi zaposleni u Centru održavaju savjetovalište.
- Održavanje savjetovalištva je za ljude koji su sa hroničnim oboljenjima i koriste naše usluge, za dva - tri ili više pacijenata po tipu vezanih za terapiju, neke aktivnosti... Takođe, u sklopu savjetovališta postoji i savjetovalište za djecu, te savjetovalište za psihogerijatriju.  Pored individualnih imamo i grupne terapije, ali za njih moramo da odaberemo ko može da učestvuje u grupnoj terapiji i to su, uglavnom, osobe sa neurotskim poremećajima. U tim grupnim terapijama uvijek ima neko ko je raspoložen da svoja iskustva iznese i na taj način može pomoći ostalima u grupi. Takođe, imamo i tim za kućne posjete koji je svakodnevno na terenu, jer imamo stalne korisnike koji iz nekih razloga ne mogu da dođu do Centra“, kazala je Despotovićeva.


 
Ona je dodala da u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja smatraju da je okupaciono radna terapija veoma bitna koju koriste pored farmakološke i raznih vidova psihoterapije kao metodu u tretmanu osoba sa problemima u mentalnom zdravlju. Ona uključuje radnu terapiju, kao i namjeru da se korisnik okupira aktivnošću u sklopu  ovog vida tretmana. Aktivnosti na okupaciono-radnoj terapiji su izrada raznih predmeta, slikanje, crtanje, ručni radovi i slično, a sav potreban materijal koji se koristi na terapiji nabavlja Dom zdravlja Bijeljina. U sklopu ove terapije korisnici se mogu služiti i kuhinjom za čaj ili kafu, slušati muziku, gledati tv i niz drugih aktivnosti po dogovoru i izboru.

- Sa svim korisnicima su uvijek naše medicinske sestre, takozvani okupaciono – radni terapeuti. Izložbe radova organizuju se na Dan mentalnog zdravlja, a često su i prodajnog karaktera. Novac od prodaje iskoristimo za sredstva za dalji rad, za izlete sa našim korisnicima, a jednom smo i kupili paketiće za djecu sa oštećenim sluhom’’, kaže dr Despotović.
Ona je rekla da se trude da stigmu kod ljudi pokušavaju da „razbiju“ kroz preventivne aktivnosti, predavanjima, pojavljivanjem u medijima i da na taj način pokažu da su svima dostupni i da informacije iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja ne ,,odlaze nigdje’’.

- Mislim da se prilično „razbila“ stigma, jer nije sve liječenje, nekada je lakše nepoznatoj osobi sve reći, nego prijatelju ili članu porodice, a to sam čula od većine naših korisnika. Mnogo ljudi dođe samo da porazgovaraju, ponekad ne treba nikakva medikamentna terapija. Imamo priličan broj mladih i djece koji dolaze kod nas. Smatram da je to dobro, jer kada se na vrijeme uoči problem lakše se rješava, pogotovu kada imamo roditelje koji su kao saradnici dobri i svjesni problema. Zabrinjava nas to da je prilično problema kod djece, sve mlađeg uzrasta. Imamo tim koji je edukovan za rad sa djecom, a čine ga dr Oleg Grubač, psiholog Anđela Borovina i tehničar Bojan Radović“, istakla je načelnica Despotović i dodala da su svi članovi njenog tima, prema potrebi, uključeni u rad sa svim osnovnim i srednjim školama na teritoriji grada Bijeljina.
 

Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Bijeljina uključen je u razne projekte, kao što je „Zaštita od porodičnog nasilja“, programe kao što su pružanje psihijatrijske i psihološke pomoći počiniocima nasilja, a imaju potpisane protokole sa velikim brojem nevladnih organizacija i institucija. Takođe, imaju i program koordinisane brige, koji predstavlja uključivanje korisnika u praćenje, odnosno prati se cijela porodična i poslovna situacija i svi problemi se rješavaju sa doktorom.

 
Primarijus dr Vesna Despotović je rekla da su najčešći poremećaji kod korisnika njihovog Centra, neurotski poremećaji.
- To su razna stanja straha, stresovi, depresivna stanja, pa poslije toga kreću mentalne bolesti. U posljednje vrijeme povećao se broj starih osoba sa psihičim problemima, koje nisu demencije, ali idu ka tome. Praćenjem korisnika, uvidjeli smo da je samački život pomogao da su stari počeli da zaboravljaju, da se gube i da nemaju socijalne kontakte. Kovid, odnosno izolacija je dovela do raznih stanja straha, kao što je strah za sopstveno zdravlje, strah od korone, od posljedica korone, od vakcine... Kada se „smirila“ korona  i kada smo počeli više da radimo, jer smo imali drugačiji sistem rada za vrijeme zatvaranja i korone, primijetili smo da se više ljudi javlja zbog posljedica korone. Sada se to malo smanjilo, ali javlja se strah zbog rata, siromaštva, a strah je nešto sa čim se čovjek najteže nosi“, kazala je Vesna Despotović.
 
Centar za zaštitu mentalnog zdravlja jedan je od prvih akreditovanih centara u RS. Prva akreditacija ostvarena je u toku 2011. godine, a reakreditacije su obavljene 2014. i 2017. godine, dok je u 2022. godini Centar reakreditovan po novoj verziji akreditacionih standarda za zaštitu mentalnog zdravlja. Centar je i sertifikovan 2012. godine, te resertifkovan 2019. godine zajedno sa ostalim organizacionim jedinicama Doma zdravlja Bijeljina, u skladu sa sertifikacionim standardima za domove zdravlja i tu su, takođe, bili prvi u RS.

- Naše akreditacije i sertifikacije pokazuju da smo dobri i da smo na pravom putu. Ocjenjivači, odnosno nadzorna Komisija, koja je došla kod nas u ocjenjivanje, bila je oduševljena, jer smo održali i unaprijedili sistem rada. Mislim da dosta mojih kolega, sa kojima sa sarađujemo nisu svjesni koliko se mi ovdje trudimo da pomognemo drugima. Ovo je jako specifičan posao i treba da ga volite i razumijete ljude koji dolaze kod vas. Zahvaljujući menadžmentu Doma zdravlja Bijeljina, koji ima razumijevanje za nas, imamo program protiv sindroma sagorjevanja koji je prihvaćen. Imamo pravo da na svaka tri mjeseca jedan petak izađemo i da se družimo i da se relaksiramo. I svaki drugi petak u 13 časova mi se u Centru družimo, tada ne primamo pacijente, osim ako je nešto hitno“,  pojasnila je za ,,Semberija info’’ načelnica Despotović.
 

Semberske novine - Semberija info