UNIVERZITET BIJELjINA
Foto
Na Univerzitetu “Bijeljina” održano je tradicionalno savjetovanje o izazovima koji prate domaću poljoprivrednu proizvodnju u Semberiji i Republici Srpskoj.
Mihajlo Maletić, poljoprivredni proizvođač iz Kojčinovca jesenas je zasijao dva hektara pšenicom. On kaže da su problemi, s kojima se suočavaju poljoprivrednici na početku ove godine, ogromni.
“Vještačka đubriva su poskupjela i do tristo odsto. Dizel svakodnevno poskupljuje, kao i sjemenski materijal. Biće izuzetno teško. S druge strane, naši proizvodi nemaju adekvatnu tržišnu cijenu. Slušamo priče o podsticaju za pšenicu u iznosu od dva pfeniga po kilogramu, što je nedovoljno. Industrijski krompir ovog proljeća malo ko će zasijati. Ima puno poljoprivrednika koji kažu da neće ništa sijati, jer se rukovode jednostavnom računicom, uložiš hiljadu KM, a dobiješ 800 KM na jesen i pitaš se, gdje se nalaziš. Ni mi sami ne znamo šta da radimo”, kaže Maletić, ističući da se veliki novac izdvaja za javnu potrošnju, dok za poljoprivredu nema dovoljno novca.
“Dobićemo regresirano gorivo, u iznosu od 50 pfeniga, ali će ono opet koštati više od dvije KM po litru. Kad sjetva počne, biće još skuplje. Ušli smo u proces liberalizacije i slobodnog formiranja cijena, a fabrika nemamo, nema radnih mjesta. Imamo poljoprivredne i farmaceutske apoteke i kockarnice. Od čega onda da živimo”, pita se Mihajlo Maletić.
Ilija Lazić (66) iz Velinog Sela kaže da svakog proljeća sije žitarice na površini od oko četiri hektara.
“Po svemu sudeći, imaćemo najskuplju sjetvu do sada, otkako se bavim poljoprivredom. Naši proizvodi su poskupjeli oko tridesetak odsto, a vještačko đubrivo je poskupjelo tri puta. Neophodne su nam veće subvencije u poljoprivredi”, kaže Lazić.
Gorica Cvijanović, profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta “Bijeljina” na ovom seminaru govorila je o žetvenim ostacima i mikrobiološkim preparatima poljoprivredne proizvodnje. Ona kaže da se trendovi i tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji mijenjaju, kao i zahtjevi potrošača, a sve promjene su usmjerene na proizvodnju zdravstveno bezbjedne hrane i očuvanja životne sredine.
“Danas je hrana vrijednosno i statusno postala tržišna roba, kao i svaka druga roba. U hrani se često mogu pronaći i nedozvoljene supstance i materije čija koncentracija prelazi maksimalno dozvoljene količine. U Semberiji postoje registrovani proizvođači u organskom sektoru, a već imamo i takozvanu “preciznu” poljoprivredu koja zahtijeva znanje i modernu opremu. Što se tiče žetvenih ostataka, još uvijek se posmatraju kao otpad i često se spaljuju, a time se pričinjava ogromna šteta i zemljištu i atmosferi”, ističe profesorka Cvijanović.
Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede u Vladi Republike Srpske, najavio je set mjera za poljoprivredu, ističući da će to biti značajna podrška poljoprivrednicima uoči ovogodišnje proljećne sjetve.
On kaže da se i sa velikim distributerima razgovara o obezbjeđenju vještačkog đubriva po nižim cijenama.
“Mi ne očekujemo značajniji pad prinosa pšenice u ovoj godini, u odnosu na prošlu godinu. Očekujemo da će kukuruza biti zasijano više nego prošle godine. Agrarni budžet je usvojen na iznos od 75 miliona KM, a značajna sredstva će biti povučena i iz Kompenzacionog fonda. Za kapitalne investicije biće obezbijeđeno oko deset miliona KM”, kaže Maletić.
Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović izjavio je da Semberija puno znači i puno doprinosi razvoju poljoprivredne proizvodnje u Republici Srpskoj.
“Razmatramo mogućnost uvođenja novih pozicija u pravilniku Agrarnog fonda za subvencionisanje kamata i druge vidove pomoći poljoprivrednicima. Važno je da imamo transparentnu raspodjelu raspoloživog novca, kako bi se amortizovali udari cijena repromaterijala na poljoprivrednu proizvodnju.”, istakao je Petrović. Lj.Lj.
(Semberija info)
Mihajlo Maletić, poljoprivredni proizvođač iz Kojčinovca jesenas je zasijao dva hektara pšenicom. On kaže da su problemi, s kojima se suočavaju poljoprivrednici na početku ove godine, ogromni.
“Vještačka đubriva su poskupjela i do tristo odsto. Dizel svakodnevno poskupljuje, kao i sjemenski materijal. Biće izuzetno teško. S druge strane, naši proizvodi nemaju adekvatnu tržišnu cijenu. Slušamo priče o podsticaju za pšenicu u iznosu od dva pfeniga po kilogramu, što je nedovoljno. Industrijski krompir ovog proljeća malo ko će zasijati. Ima puno poljoprivrednika koji kažu da neće ništa sijati, jer se rukovode jednostavnom računicom, uložiš hiljadu KM, a dobiješ 800 KM na jesen i pitaš se, gdje se nalaziš. Ni mi sami ne znamo šta da radimo”, kaže Maletić, ističući da se veliki novac izdvaja za javnu potrošnju, dok za poljoprivredu nema dovoljno novca.
“Dobićemo regresirano gorivo, u iznosu od 50 pfeniga, ali će ono opet koštati više od dvije KM po litru. Kad sjetva počne, biće još skuplje. Ušli smo u proces liberalizacije i slobodnog formiranja cijena, a fabrika nemamo, nema radnih mjesta. Imamo poljoprivredne i farmaceutske apoteke i kockarnice. Od čega onda da živimo”, pita se Mihajlo Maletić.
Ilija Lazić (66) iz Velinog Sela kaže da svakog proljeća sije žitarice na površini od oko četiri hektara.
“Po svemu sudeći, imaćemo najskuplju sjetvu do sada, otkako se bavim poljoprivredom. Naši proizvodi su poskupjeli oko tridesetak odsto, a vještačko đubrivo je poskupjelo tri puta. Neophodne su nam veće subvencije u poljoprivredi”, kaže Lazić.
Gorica Cvijanović, profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta “Bijeljina” na ovom seminaru govorila je o žetvenim ostacima i mikrobiološkim preparatima poljoprivredne proizvodnje. Ona kaže da se trendovi i tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji mijenjaju, kao i zahtjevi potrošača, a sve promjene su usmjerene na proizvodnju zdravstveno bezbjedne hrane i očuvanja životne sredine.
“Danas je hrana vrijednosno i statusno postala tržišna roba, kao i svaka druga roba. U hrani se često mogu pronaći i nedozvoljene supstance i materije čija koncentracija prelazi maksimalno dozvoljene količine. U Semberiji postoje registrovani proizvođači u organskom sektoru, a već imamo i takozvanu “preciznu” poljoprivredu koja zahtijeva znanje i modernu opremu. Što se tiče žetvenih ostataka, još uvijek se posmatraju kao otpad i često se spaljuju, a time se pričinjava ogromna šteta i zemljištu i atmosferi”, ističe profesorka Cvijanović.
Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede u Vladi Republike Srpske, najavio je set mjera za poljoprivredu, ističući da će to biti značajna podrška poljoprivrednicima uoči ovogodišnje proljećne sjetve.
On kaže da se i sa velikim distributerima razgovara o obezbjeđenju vještačkog đubriva po nižim cijenama.
“Mi ne očekujemo značajniji pad prinosa pšenice u ovoj godini, u odnosu na prošlu godinu. Očekujemo da će kukuruza biti zasijano više nego prošle godine. Agrarni budžet je usvojen na iznos od 75 miliona KM, a značajna sredstva će biti povučena i iz Kompenzacionog fonda. Za kapitalne investicije biće obezbijeđeno oko deset miliona KM”, kaže Maletić.
Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović izjavio je da Semberija puno znači i puno doprinosi razvoju poljoprivredne proizvodnje u Republici Srpskoj.
“Razmatramo mogućnost uvođenja novih pozicija u pravilniku Agrarnog fonda za subvencionisanje kamata i druge vidove pomoći poljoprivrednicima. Važno je da imamo transparentnu raspodjelu raspoloživog novca, kako bi se amortizovali udari cijena repromaterijala na poljoprivrednu proizvodnju.”, istakao je Petrović. Lj.Lj.
(Semberija info)
