GALERIJA CENTRA ZA KULTURU
U susret Izložbi grafika umjetnika iz Srbije i BiH (1954-2003)
U Galeriji Centra za kulturu ,,Semberija'', krajem februara će biti otvorena retrospektivna izložba grafika poznatih umjetnika sa područja BiH i Srbije, nastalih od 1954. do 2003. godine.
Posjetioci će moći vidjeti djela Brana Miljuša, Boška Karanovića, Velizara Krstića, Dževada Hoze, Milana Stanojeva, Slobodana Kneževića, Milice Kojić, Rista Antunovića, Mića Stojiljkovića … Staralaca koji su svoje radove poklonili ili su ona na drugi način postala dio bijeljinskog fonda.
Cilj je i da se formira izložbu koja će biti prikazana i u gradovima širom Srbije i BiH. Ocjena je da ovi autori to zaslužuju, jer odabrani radovi imaju umjetničku, ali i pedagošku vrijednost.
„Većinu čine djela nastala korišćenjem drevnih tehnika, klasičnim zanatskim postupkom ručne obrade drvenih, metalnih ili kamenih ploča, na kojima umjetnici stvaraju svoja djela, a zatim štampaju na različitim presama i u određenim tiražima. Finalni otisak ne izvodi umjetnik, nego specijalizovani tehničar čime se omogućava veći tiraž. “
Nakon ove, slijedi još jedna izložba grafika. Ovaj put retrospektiva radova samog kustosa Galerije Centra za kulturu Milijanka Miholjčića.
Tokom ljeta građani će u prostoru Galerije moći pogledati i izložbu iz fundusa galerije iz Brčkog, a potom i radove koji će tek nastati u okviru Likovne kolonije koju tradicionalno organizuje Turistička organizacija u Bijeljini.
Za Slavu grada, Dan Svetog Pantelejmona slijedi i tradicionalni „14. bijeljinski umjetnički salon“ koji okuplja akademske slikare i vajare, arhitekte, audio-vizuelne i druge umjetnike iz Bijeljine.
,,U Bijeljini trenutno živi i stvara oko trideset do četrdeset umjetnika. Na Salonu uvijek učestvuje više od dvadeset. Cilj je da sugrađanima predstavimo autore, ali i kvalitet umjetničke scene našem gradu. Prema propozicijama djela koja se izlažu ne smiju biti izlagana prije i moraju biti završena u roku koji nije stariji od godinu dana od dana izlaganja.''
Organizovanje salona, ali i samostalnih izložbi znače da je Centar za kulturu prihvatio i izazov da preuzme na sebe prilično izazovan rizik odabira i prezentacije radova aktuelnih bijeljinskih stvaralaca. Od mladih akademskih umjetnika, do onih koji se bave primjenjenom i modernom umjetnošću. Na taj način se promoviše i popularizuje njihov rad i otvaraju vrata daljeg uspjeha.
Tako je Bijeljinski umjetnički salon do sada iznjedrio više mladih umjetnika koji su postali priznati i izvan granica Srpske i BiH. Među njima su Dajana Perić i Pavle Golijanin, kaže Miholjčić.
Perićeva danas Živi u SAD, gdje je doktorirala je umjetnost i zaposlena je kao asistent na jednoj od akademija, dok je Golijanin doktorirao grafiku u Novom Sadu i do sada je imao više zapaženih izložbi.
Galerija Centra za kulturu je protekle jeseni obilježila 35. godina postojanja. Ono što je ostalo zapaženo je da su za ove tri i po decenije građani Bijeljine mogli pogledati zaista vrijedne izložbe: Save Šumanovića, Paje Jovanovića, Ismeta Mujezinovića, Brane Miljuša, Save Stojkova, Milivoja Unkovića, Franje Mraza, Milorada Čolovića, Dragana Lubarde, Ljubice Mrkalj, Pavla Aksentijevića …
U Galeriji Centra za kulturu ,,Semberija'', krajem februara će biti otvorena retrospektivna izložba grafika poznatih umjetnika sa područja BiH i Srbije, nastalih od 1954. do 2003. godine.
Posjetioci će moći vidjeti djela Brana Miljuša, Boška Karanovića, Velizara Krstića, Dževada Hoze, Milana Stanojeva, Slobodana Kneževića, Milice Kojić, Rista Antunovića, Mića Stojiljkovića … Staralaca koji su svoje radove poklonili ili su ona na drugi način postala dio bijeljinskog fonda.
Cilj je i da se formira izložbu koja će biti prikazana i u gradovima širom Srbije i BiH. Ocjena je da ovi autori to zaslužuju, jer odabrani radovi imaju umjetničku, ali i pedagošku vrijednost.
„Većinu čine djela nastala korišćenjem drevnih tehnika, klasičnim zanatskim postupkom ručne obrade drvenih, metalnih ili kamenih ploča, na kojima umjetnici stvaraju svoja djela, a zatim štampaju na različitim presama i u određenim tiražima. Finalni otisak ne izvodi umjetnik, nego specijalizovani tehničar čime se omogućava veći tiraž. “
Nakon ove, slijedi još jedna izložba grafika. Ovaj put retrospektiva radova samog kustosa Galerije Centra za kulturu Milijanka Miholjčića.
Tokom ljeta građani će u prostoru Galerije moći pogledati i izložbu iz fundusa galerije iz Brčkog, a potom i radove koji će tek nastati u okviru Likovne kolonije koju tradicionalno organizuje Turistička organizacija u Bijeljini.
Za Slavu grada, Dan Svetog Pantelejmona slijedi i tradicionalni „14. bijeljinski umjetnički salon“ koji okuplja akademske slikare i vajare, arhitekte, audio-vizuelne i druge umjetnike iz Bijeljine.
,,U Bijeljini trenutno živi i stvara oko trideset do četrdeset umjetnika. Na Salonu uvijek učestvuje više od dvadeset. Cilj je da sugrađanima predstavimo autore, ali i kvalitet umjetničke scene našem gradu. Prema propozicijama djela koja se izlažu ne smiju biti izlagana prije i moraju biti završena u roku koji nije stariji od godinu dana od dana izlaganja.''
Organizovanje salona, ali i samostalnih izložbi znače da je Centar za kulturu prihvatio i izazov da preuzme na sebe prilično izazovan rizik odabira i prezentacije radova aktuelnih bijeljinskih stvaralaca. Od mladih akademskih umjetnika, do onih koji se bave primjenjenom i modernom umjetnošću. Na taj način se promoviše i popularizuje njihov rad i otvaraju vrata daljeg uspjeha.
Tako je Bijeljinski umjetnički salon do sada iznjedrio više mladih umjetnika koji su postali priznati i izvan granica Srpske i BiH. Među njima su Dajana Perić i Pavle Golijanin, kaže Miholjčić.
Perićeva danas Živi u SAD, gdje je doktorirala je umjetnost i zaposlena je kao asistent na jednoj od akademija, dok je Golijanin doktorirao grafiku u Novom Sadu i do sada je imao više zapaženih izložbi.
Galerija Centra za kulturu je protekle jeseni obilježila 35. godina postojanja. Ono što je ostalo zapaženo je da su za ove tri i po decenije građani Bijeljine mogli pogledati zaista vrijedne izložbe: Save Šumanovića, Paje Jovanovića, Ismeta Mujezinovića, Brane Miljuša, Save Stojkova, Milivoja Unkovića, Franje Mraza, Milorada Čolovića, Dragana Lubarde, Ljubice Mrkalj, Pavla Aksentijevića …
