NELEGALNA EKSPLOATACIJA ŠLjUNKA VODI DO EKOCIDA
Neadekvatna kontrola eksploatacije šljunka u slivu rijeka Bosne i Drine direktno ugrožava više od 200.000 stanovnika Maglaja, Doboja, Modriče, Vukosavlja, Šamca i Zvornika, gradova u kojima su se organizovale neformalne grupe građana, kaže Ljubinko Đurić, projektni koordinator u Centru civilnih inicijativa iz Doboja prilikom predstavljanja u Bijeljini Mape legalne eksploatacije šljunka u slivovima Rijeka Drine i Bosne.
“Centri civilnih inicijativa pružaju podršku aktivističkim grupama koje se zalažu za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u riječnim koritima u regionu. U prošloj godini vodili smo akcije u slivu rijeke Bosne, na potezu od Doboja, Vukosavlja, Modriče i Šamca. U međuvremenu smo akcije organizovali u Zvorniku i Maglaju, gdje smo obuhvatili i područje Zavidovića i Žepča. Sada smo prisutni i na području Bijeljine. Željeli smo da podsjetimo javnost da je u katastrofalnim poplavama iz 2014. godine život izgubilo četrnaest ljudi iz ovih lokalnih zajednica, te da neadekvatna eksploatacija šljunka može prouzrokovati ljudske i ogromne materijalne štete”, kaže Đurić, ističući da su pomenuta područja i dalje ugrožena od poplava i drugih devastacija zbog nelegalne eksploatacije šljunka.
“Osim ugroženosti od poplava, nekontrolisana eksploatacija šljunka ukazuje i na postojanje korupcije u ovoj oblasti. Zbog toga i na ovakav način želimo da zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka na području Međaša, Popova i Pavlovića mosta i Janje na Drini. Trenutno jedino u Janji postoji legalna eksploatacija šljuna u ovoj regiji, a sve drugo je na ovom području nelegalno”, kaže Đurić, ističući da u RS djeluje svega šest vodoprivrednih inspektora koji pokrivaju područje od Novog Grada do Trebinja i mjesečno prelaze tridesetak hiljada kilometara. Zbog toga je CCI pokrenuo inicijativu za izmjenu krovnog Zakona o vodama, kako bi došlo i do promjene pravilnika o vađenju šljunka iz rijeka.
“Centri civilnih inicijativa pružaju podršku aktivističkim grupama koje se zalažu za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u riječnim koritima u regionu. U prošloj godini vodili smo akcije u slivu rijeke Bosne, na potezu od Doboja, Vukosavlja, Modriče i Šamca. U međuvremenu smo akcije organizovali u Zvorniku i Maglaju, gdje smo obuhvatili i područje Zavidovića i Žepča. Sada smo prisutni i na području Bijeljine. Željeli smo da podsjetimo javnost da je u katastrofalnim poplavama iz 2014. godine život izgubilo četrnaest ljudi iz ovih lokalnih zajednica, te da neadekvatna eksploatacija šljunka može prouzrokovati ljudske i ogromne materijalne štete”, kaže Đurić, ističući da su pomenuta područja i dalje ugrožena od poplava i drugih devastacija zbog nelegalne eksploatacije šljunka.
“Osim ugroženosti od poplava, nekontrolisana eksploatacija šljunka ukazuje i na postojanje korupcije u ovoj oblasti. Zbog toga i na ovakav način želimo da zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka na području Međaša, Popova i Pavlovića mosta i Janje na Drini. Trenutno jedino u Janji postoji legalna eksploatacija šljuna u ovoj regiji, a sve drugo je na ovom području nelegalno”, kaže Đurić, ističući da u RS djeluje svega šest vodoprivrednih inspektora koji pokrivaju područje od Novog Grada do Trebinja i mjesečno prelaze tridesetak hiljada kilometara. Zbog toga je CCI pokrenuo inicijativu za izmjenu krovnog Zakona o vodama, kako bi došlo i do promjene pravilnika o vađenju šljunka iz rijeka.
