Svake godine Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje i uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, a u partnerstvu sa ministarstvima zdravlja i organizacijama civilnog društva širom svijeta. Ovaj dan obilježava se od 1992. godine, s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i mobilizacije napora za bolje mentalno zdravlje ljudi.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja u Bijeljini, organizovao je izložbu radova, korisnika njihovih usluga, kao i diskusiju na ovogodišnju temu: Prevencija samoubistva”. Načelnik ovog Centra psihijatar dr Vesna Despotović, rekla je da “Centar za mentalno zdravlje u Bijeljini u prosjeku, dnevno, pruži 150 usluga”. Ona je dodala da su, iako je tek oktobar, već premašili nivo u odnosu na neke godine prije pandemije. Govoreći o uslugama, dr Despotović je pojasnila da se “pod uslugama, pored pregleda, podrazumijevaju i telefonske konsultacije, savjetovanje, razgovor sa članovima porodice, kućne posjete”.
-To je priličan broj, a tokom pandemije je više telefonskih konsultacija, rekla je dr Despotović. Ona je ocijenila da je ovaj centar tokom pandemije dobro organizovao svoj rad, te podsjetila da su čak i onda kada su na snazi bile velike restrikcije pružili najveći broj usluga. Ona je istakla da su, ne samo kovid, već i socijalna kriza, krize koje ljudi imaju na poslu, bolest, problemi sa gubitkom članova porodice doprinijeli povećanju obima posla, odnosno slučajeva problema sa mentalnim zdravljem. Prema njenim riječima, Centar treba da se uključi u program koji je predviđen za rad sa djecom predškolskog uzrasta u vezi sa problemima sa govorom ili ponašanjem, gdje će se uključivati logopedi i psiholozi. Psiholog Danijela Ostojić rekla je da je u pandemiji povećan broj anksioznih stanja, naročito paničnih poremećaja, a svi pacijenti koji žele mogu doći na bilo kakav oblik psihoterapije, savjetovanja.
-Trudićemo se da pružimo kvalitetnu uslugu kognitivno-bihejvioralne terapije (/KBT), što je pohvalno, budući da nema svaki dom zdravlja uslugu ove terapije. Svi ljudi koji žele da rade na sebi mogu da vrlo jednostavno, na uputnicu, dođu, jer imamo tri psihologa”, rekla je Ostojićeva. Kada je riječ o radno-okupacionoj terapiji, Ostojićeva je rekla da ona za pacijente ima veliki značaj, da se tu okupljaju oni koji su u nekim hroničnim stanjima i sposobni su da učestvuju u terapiji, a za za pacijente ima veliki značaj.

-Socijalizacija i ono što im mi pružamo za njih su, ponekad, jedini izvor kontakta i nekog zadovoljstva na dnevnom nivou”, rekla je Ostojićeva i dodala da su usljed pandemije morali da smanje te susrete. S obzirom da je obilježavanje ovog dana posvećeno i diskusiji o temi “Prevencija samoubistva”, psihijatar  dr Oleg Grubač ukazao je na evidentno povećan broj suicida, ali da ne zna šta im je uzrok već smatra da bi trebalo uraditi istraživanje koje bi dalo odgovor na to pitanje.
​ -Čini mi se da je neosporno da je i pandemija doprinijela tome. Imamo ljudi koji preleže kovid i to teško prihvate psihički. Psihičke posljedice kovida tek će biti predmet istraživanja”, naglasio je dr Grubač i dodao da na to treba da obrate pažnju i profesionalci i cijelo društvo. Prema njegovim riječima, ključ prevencije je dobro i psihičko i fizičko zdravlje, te se, budući da to nije uvijek moguće, treba truditi, a u tome mogu pomoći povećana fizička aktivnost, briga za zdravlje, preventivni pregledi. Dr Grubač je naglasio da je tokom pandemije potrebno očuvati mentalno zdravlje - biti u kontaktu sa ljudima, redovno obavljati sve svoje obaveze, ali i posvetiti se sebi i aktivnostima koje pojedincu prijaju. On je naveo i da su pacijenti koji već dođu po pomoć kod psihijatra uradili veći dio posla. U Centru za mentalno zdravlje organizovana je i izložba radova korisnika njihovih usluga povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.