IZLOŽBA U MUZEJU SEMBERIJE
Pruga bez povratka
U Muzeju Semberije u četvrtak, 5 avgusta, sa početkom u 20 časova, biće otvorena izložba pod nazivom ,,Pruga bez povratka''.
Iz Muzeja Semberija podsjećaju da je prve tračnice u Semberiji položila je Austrougarska 1916. godine od Bosanske Rače do Bijeljine a zatim do Ugljevika, za efikasniji transport ,,zemaljskih dobara'' i mrkog uglja iz ugljevičkog rudnika.
Putnički saobraćaj na istoj dionici uspostavlja se po okončanju 1. svjetskog rata, a 1950. godine povezuju se jednim neprekinutim kolosijekom gradovi Bijeljina (danas država RS/BiH) i Šid (Republika Srbija).
Izgradnjom Termoelektrane Ugljevik 1979. godine ukida se pruga Mezgraja-Bijeljina (krak za Ugljevik je prestao sa radom već 1967), dok je dionica Bijeljina-Šid ugašena 2005. godine.
Izgradnjom nove autobuske stanice na nekadašnjem zemljištu željezničke stanice u Bijeljini, 2020. godine, uklonjeni su posljednji tragova željeznice u Semberiji.
-Izložbom podsjećamo javnost na nepun vijek semberske željeznice i značaj koji je u tom periodu imala za naš kraj.
Istovremeno se pridružujemo obilježavanju aktuelne Evropske godine željeznice proglašene od strane Vijeća EU u cilju promocije i unapređenja ovog ekološkog, udobnog i sigurnog načina putovanja.
Sadržaj izložbe čine brojne fotografije, arhivska građa i eksponati iz fundusa Muzeja Semberije, kao i oni ustupljeni za ovu priliku od strane naših sugrađana, nekadašnjih službenika željeznice ili njihovih potomaka.
Autori izložbe „Pruga bez povratka“ su Tanja Lazić, Snježana Antić i Dejan Ćosić, kustosi Muzeja Semberije'', preciziraju iz bijeljinskog Muzeja i naglašavaju da se izložba može pogledati od 5. avgusta do 5. oktobra.
U Muzeju Semberije u četvrtak, 5 avgusta, sa početkom u 20 časova, biće otvorena izložba pod nazivom ,,Pruga bez povratka''.
Iz Muzeja Semberija podsjećaju da je prve tračnice u Semberiji položila je Austrougarska 1916. godine od Bosanske Rače do Bijeljine a zatim do Ugljevika, za efikasniji transport ,,zemaljskih dobara'' i mrkog uglja iz ugljevičkog rudnika.
Putnički saobraćaj na istoj dionici uspostavlja se po okončanju 1. svjetskog rata, a 1950. godine povezuju se jednim neprekinutim kolosijekom gradovi Bijeljina (danas država RS/BiH) i Šid (Republika Srbija).
Izgradnjom Termoelektrane Ugljevik 1979. godine ukida se pruga Mezgraja-Bijeljina (krak za Ugljevik je prestao sa radom već 1967), dok je dionica Bijeljina-Šid ugašena 2005. godine.
Izgradnjom nove autobuske stanice na nekadašnjem zemljištu željezničke stanice u Bijeljini, 2020. godine, uklonjeni su posljednji tragova željeznice u Semberiji.
-Izložbom podsjećamo javnost na nepun vijek semberske željeznice i značaj koji je u tom periodu imala za naš kraj.
Istovremeno se pridružujemo obilježavanju aktuelne Evropske godine željeznice proglašene od strane Vijeća EU u cilju promocije i unapređenja ovog ekološkog, udobnog i sigurnog načina putovanja.
Sadržaj izložbe čine brojne fotografije, arhivska građa i eksponati iz fundusa Muzeja Semberije, kao i oni ustupljeni za ovu priliku od strane naših sugrađana, nekadašnjih službenika željeznice ili njihovih potomaka.
Autori izložbe „Pruga bez povratka“ su Tanja Lazić, Snježana Antić i Dejan Ćosić, kustosi Muzeja Semberije'', preciziraju iz bijeljinskog Muzeja i naglašavaju da se izložba može pogledati od 5. avgusta do 5. oktobra.
