JEFTINA MALINA JE PROŠLOST :: Semberija INFO ::

 

JEFTINA MALINA JE PROŠLOST


Ako se dosadašnji trend rasta tražnje i cijena na svjetskom tržištu nastavi u predstojećoj sezoni, može se očekivati dobra cijena maline u otkupu, rekao je dr Aleksandar Leposavić, jedan od najvećih domaćih stručnjaka za voćarstvo.

Zalihe svih kategorija maline u hladnjačama nastavljaju da padaju. Prema poslednjem izvještaju američkog Ministarstva poljoprivrede, količine ovog smrznutog voća 31. januara, ove godine, bile su za 13 odsto manje u odnosu na samo mesec dana ranije.

– Zbog deficita kvalitetne maline na svjetskom tržištu njena cijena trenutno je prilično visoka – kaže on.

A kakva je jagma za ovim voćem pokazuje i to da su u hladnjačama u Srbiji ostale tek male količine neugovorene robe. Hladnjačari trenutno na različite načine pokušavaju da poštuju ugovorene obaveze i obezbijede nove količine u predstojećoj sezoni. Leposavić dodaje da je tek mali broj njih proizvođačima isplatio doplatu za predatu malinu od 0,20 evrocenti (23,5 dinara) po kilogramu. Pojedini, međutim, najavljuju da će za ovogodišnji rod plaćati 250 dinara pa čak i više. Istovremeno ima otkupljivača koji, zbog ranije potpisanih nepovoljnih ugovora, malinu prodaju po nižim cijenama od one po kojoj smrznutu malinu plaćaju malim hladnjačama u Srbiji.

– To je danak nepoznavanja kretanja i stanja na svjetskom tržištu. Oni su u prilično nepovoljnoj situaciji. Mnogi smatraju da će ovo biti kraj onih koji su cjenovno i kvalitativno našu malinu vodili u pogrešnom pravcu – naglašava Leposavić.

On očekuje da će se zbog cjelokupne situacije promijeniti način na koji je funkcionisao otkup malina u Srbiji. Odnosno, metod niske i tržišno neadekvatne cijene sa eventualnom doplatom, koji je u velikoj mjeri uticao i na kvalitet srpske maline.

– Otkupljivači su kupovali sve, i dobro i loše. Tako su uništavali ono po čemu smo se izdvajali na svjetskoj tržnici. A to je kvalitet – navodi Leposavić i dodaje da zbog promjene potrošačkih navika u vrijeme pandemije kupci sada imaju posebne zahtjeve. Procjenjuje da bi usled rasta tražnje za višim kategorijama maline, „rolend”, ako pozitivan trend ostane, vjerovatno imati još bolju cijenu od sadašnje. Zbog poskupljenja sirovine biće smanjena tražnja za „grizom” (najniža kategorija) jer industrija neće htjeti da plaća tako visoku cijenu za taj kvalitet.

To će dovesti do velike cjenovne razlike pa će tržište samo regulisati otkupnu cijenu.

– Ovo znači da će se cijene u otkupu svakodnevno formirati u odnosu na kvalitet. Ovako već funkcioniše otkup voća u Poljskoj, Italiji, Francuskoj i drugim zemljama sa uređenijim odnosima između proizvođača i otkupljivača – kaže Leposavić.

Prema njegovim riječima, zbog najave dobre cijene povećano je interesovanje za zasnivanje novih zasada. Problem je to što Srbija već dugo ima problema zbog nedovoljnih količina kvalitetnog sadnog materijala. Zato se više od 90 odsto novih zasada zasniva sadnicama iz rodnih zasada koje su uglavnom zaražene različitim virusima i bolestima korjenovog sistema.

Dešava se da čak i registrovani uvoznici i proizvođači posežu za nedozvoljenom trgovinom. Odnosno, dodatne količine sadnica obezbjeđuju iz rodnih i nekontrolisanih zasada.

– Kupci se potom u kratkom vremenu suoče sa sušenjem zasada, smanjenim i nekvalitetnim prinosom. Potrebna je rigoroznija inspekcijska kontrola prodavaca sadnog materijala – smatra Leposavić.

On zaključuje da je to jedan od načina da se konačno predupredi situacija u kojoj se u Srbiji povećavaju proizvodne površine, a prinos ne raste proporcionalno sa tim ili se čak i smanjuje. 

Stručne službe u malinjacima

Da bi proizvodnja malina bila unapređena potrebno je znatno veće prisustvo stručnih službi na terenu, naglašava dr Leposavić.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske zajedno sa najznačajnijim otkupljivačima maline pokrenuli su akciju obuke savjetodavaca i njihovog uključivanja u rješavanje problema u zasadima kod svojih kooperanata.

– Novac za savjetodavce obezbijedili su ministarstvo i otkupljivači. Oni na kraju očekuju dobrobit za sve učesnike u malinarskom poslu. To bi trebalo pokrenuti i u Srbiji. Proizvođači su već dugo prepušteni sami sebi i trgovcima – objašnjava on.

Upozorava i da situacija u našim malinjacima nije obećavajuća, što je posledica dešavanja u prethodnim godinama. Prije svega nezadovoljstva proizvođača zbog otkupne cijene ali i sveukupne situacije u malinarstvu. Zato i pored povećanog interesovanja proizvođača za ulaganje u zasade smatra da ni ove godine ne možemo očekivati stabilizaciju prinosa u glavnim malinarskim područjima.

– Tome u prilog idu i prilično nepovoljni vremenski uslovi. Neuobičajeno toplo vrijeme izazvalo je kretanje vegetacije u malinjacima. Imamo povećano prisustvo i intenzitet pojave pojedinih bolesti i štetočina sa kojima se naši proizvođači ne bore baš uspješno – navodi dr Aleksandar Leposavić.