JAVNI ČAS U EKONOMSKOJ ŠKOLI: Kultura pamćenja i sjećanja :: Semberija INFO ::

 

JAVNI ČAS U EKONOMSKOJ ŠKOLI: Kultura pamćenja i sjećanja


U Ekonomskoj školi organizovan je javni čas koji je održao  Boro Stanić, profesor srpskog jezika i knježevnosti u ovoj školi. Javni čas, pod nazivom ,, Kultura pamćenja i sjećanja“, organizovan je povodom seminara koji je održan krajem prošle godine u Jerusalimu na kom je, pored ostalih, učestvovalo i 18 profesora srpskog jezika i istorije iz Republike Srpske, a među kojima je bio i Boro Stanić. Seminar organizuje najveći institut za proučavanje Holokausta ,,Jad Vašem“ u Jerusalimu, a vode ga najbolji stručnjaci iz ove oblasti.

Cilj je bio da učesnici seminara što više nauče i saznaju kako bi kolegama i učenicima prenijeli sananja o  izučavanju ove vrste istorije, jer i mi imamo brojna stratišta o kojima mlađa pokoljenja malo znaju.

-Zapravo, cilj je razvijanje svijesti o kulturi pamćenja, a Institut za proučavanje Holokausta ,,Jad Vašem“ je odlično mjesto za to, kao najveći institut tog tipa na svijetu, istakao je Boro Stanić ukazujući da je metodologija izučavanja stradanja i način na koji vraćaju sjećanje na šest miliona Jevreja stradalih u Holokaustu za svaku pohvalu. Kako kaže, to je izučavanje bez trauma, proučavaju se, zapravo, njihovi životi, odnosno njihovo djetinjstvo, porodični život, te šta se dešavalo u koncentracionim logorima. Mnogo je slika i simbolike u ,,Jad Vašemu“ u kojima je prikazan život ljudi u getu, a učesnicima seminara je prikazano i kako su živjeli oni najmlađi, pa do najstarijih.

 
-Cilj ovog javnog časa je širenje svijesti o kulturi pamćenja i sjećanja o potrebi metodološkog pristupa proučavanju tog problema i prilagođavanja načina i sadržaja o Holokaustu i o genocidu i prenošenja tog znanja učenicima. Prenošenje tog znanja o Holokaustu, ali i o trostrukom genocidu nad Jevrejima, Srbima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u vrijeme Drugog svjetskog rata, prilagođeno je metodološkim pristupom. Ta nova metodologija se zasniva na principu lične priče, jer dosad je u tom takmičenju oko brojeva (naravno da su brojevi bitni), ali to takmičenje sa brojevima donijelo je dosta negativnog u smislu dehumanizacije žrtve. Takođe, formiranje svijesti šta mi sami možemo učiniti u proučavanju Holokausta, pa za početak svako može da krene od svoje porodice i žrtava koje je imao, jer ne postoji nijedan Srbin, a da u 20-om vijeku nema nekog ko je život izgubio na nekom stratištu, ukazuje profesor Boro Stanić. 

Učešće profesora iz Republike Srpske na seminaru rezultat je saradnje Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Republičkog pedagoškog zavoda RS i Vlade Republike Srpske. 

Semberske novine/M.Rešidović
​Foto: B.Milošević