PRAZNIK PISANE RIJEČI U BIJELjINI
U pravilima Društva za narodno prosvećivanje i čuvanje narodnog zdravlja koje je osnovano po završetku Prvog svjetskog rata1919. godine i koje je prethodilo osnivanju Biblioteke, istaknuto je da je „zadatak Društva prosvjećivanje grada i sela u najboljem smislu i rad na poboljšanju narodnog zdravlja podizanjem materijalne, higijenske kulture i higijenskog prosvjećivanja”.
Polazeći od stanovišta da je knjiga neophodan i nezamjenjiv faktor u kulturnom uzdizanju, Društvo je odlučilo da svoju mnogostranu djelatnost obogati novim vidovima sadržaja i na taj način popuni osjetnu prazninu u nepostojanju javne biblioteke te osniva Centralnu knjižnicu sa mrežom seoskih knjižnica.
Godine 1932. Biblioteku su osnovali entuzijasti različitih zanimanja: doktor medicine Vojislav Kecmanović, doktor veterine Joakim Perendija, profesor Nikola Mačkić i student Mihajlo Bogdanović.
Izrađen je Pravilnik Društva i utvrđena glavna načela rada, a zatim se pristupilo prikupljanju knjiga. Jedan dio knjiga kupilo je Društvo iz svojih sredstava, a drugi dio je dobijen na poklon.
Kulturno-prosvjetni rad novoosnovane Biblioteke bio je veoma razgranat. On se ogledao u obilježavanju značajnih godišnjica, organizovanju kulturnih večeri, prikazivanju poučnih filmova, održavanju analfabetskih tečajeva i predavanja kao i drugih vidova delatnosti.
Istorijat naziva Biblioteke:
Semberija info
Polazeći od stanovišta da je knjiga neophodan i nezamjenjiv faktor u kulturnom uzdizanju, Društvo je odlučilo da svoju mnogostranu djelatnost obogati novim vidovima sadržaja i na taj način popuni osjetnu prazninu u nepostojanju javne biblioteke te osniva Centralnu knjižnicu sa mrežom seoskih knjižnica.
Godine 1932. Biblioteku su osnovali entuzijasti različitih zanimanja: doktor medicine Vojislav Kecmanović, doktor veterine Joakim Perendija, profesor Nikola Mačkić i student Mihajlo Bogdanović.
Izrađen je Pravilnik Društva i utvrđena glavna načela rada, a zatim se pristupilo prikupljanju knjiga. Jedan dio knjiga kupilo je Društvo iz svojih sredstava, a drugi dio je dobijen na poklon.
Kulturno-prosvjetni rad novoosnovane Biblioteke bio je veoma razgranat. On se ogledao u obilježavanju značajnih godišnjica, organizovanju kulturnih večeri, prikazivanju poučnih filmova, održavanju analfabetskih tečajeva i predavanja kao i drugih vidova delatnosti.
Istorijat naziva Biblioteke:
- Knjižnica Društva za narodno prosvjećivanje i čuvanje narodnog zdravlja od 1932. do 1934.
- Od 1934. Prosvjetno društvo „Filip Višnjić”
- Od 1952. Gradska Narodna biblioteka „Filip Višnjić”
- Od 1958. Narodna biblioteka „Filip Višnjić” Bijeljina
- Od 2015. Ju Narodna biblioeka "Filip Višnjić" Bijeljina
Semberija info