Crtice iz prošlosti: Planinarsko društvo u srcu ravne Semberije :: Semberija INFO ::

 

Crtice iz prošlosti: Planinarsko društvo u srcu ravne Semberije


Primjer dobrog poslovanja, zabilježeno u Semberskim novinama sredinom 1988. godine, je preduzeće „Stolar“. Za četiri mjeseca prodali su 3.600 spavaćih soba i 350 regala, što je za 31 odsto više od planiranog. Zaliha gotovih proizvoda nema, ostvaren je prebačaj proizvodnje i prodaje, evidentiran ostatak dohotka od 30 miliona dinara.
 
Na inicijativu omladine i Sindikata „Stolara“, pišu ,,Semberske novine’’ sredinom juna 1988. godine, osniva se Planinarsko društvo u Bijeljini. U srcu ravne Semberije osniva se prvo planinarsko društvo, a cilj je da ljubitelji prirode što više vremena provode, ističe inicijator Petar Matić, tehnolog u „Stolaru’’, baveći se rekreativnim pješačenjem, orijentacionim takmičenjima gorske službe spasavanja, obilježavanjem planinarskih staza, transferzalama, pećinarstvom, zaštitom prirode i životinja u prirodi.

Sredinom juna te godine ,,Semberske novine’’ postavljaju pitanje o brizi, odnosno nebrizi koja prati održavanje plaže na Drini, u Amajlijama. Ljetnja sezona je počela, kolone ljudi svakodnevno kreću prema Amajlijama, tražeći osvježenje na rijeci. Na plaži izvaljena debla, šiblje, nesigurni i neispitani brzaci. Omiljeno bijeljinsko izletište pruža tužnu sliku. Tridesetak godina kasnije drinska plaža u Amajlijama izgleda puno bolje, zahvaljujući, prije svega, zaštitnoj obalo – utvrdi koja je nedavno izgrađena. Prostor oko Eko – kampa u narednim godinama mogao bi biti pretvoren u novo popularno izletište Bijeljinaca u ljetnjim mjesecima.



Narodna biblioteka „Filip Višnjić“ te godine dobila je vrijedno priznanje – Godišnju nagradu „Zlatno kolo“, koju je dodjeljivala  Kulturno – prosvjetna zajednica BiH. Nagrada je dodijeljena za stvaralački doprinos unapređenju kulturno – prosvjetnog života u SR BiH.

Učenici škole „Alija Alijagić“ osvojili su prvo mjesto na takmičenju u poznavanju književnog stvaralaštva i života Petra Petrovića Njegoša, održanom u Vukovaru, na Šesnaestim susretima srednjoškolske omladine sa područja Međurepubličke zajednice kulture „Sava“. Bijeljinski učenici bili su najbolji u konkurenciji petnaest ekipa iz Loznice, Šapca, Bogatića, Sremske Mitrovice, Orašja, Zvornika, Malog Zvornika, Šida, Vukovara, Lukavca, Brčkog, Bosanskog Šamca, Ugljevika, Beočina i Bijeljine.

Amatersko pozorište „Scena“ okončalo je jednu uspješnu pozorišnu sezonu, sa puno nastupa i gostovanja. Predstava „Heroji bijede“, u režiji Duška Tuzlančića, po seriji monologa Dušana Vukotića,  imala je zapažene nastupe na dva pozorišna festivala amaterskih pozorišta BiH i amaterskih pozorišta sa područja MZK „Sava“. Vrlo dobre kreacije u predstavi su ostvarili  Vedmir Dizdarević, Svjetlana Miladinović, Huso Sviračević, Asmir Atić i Duško Tuzlančić.

Fudbalski klub „Radnik“ osvojio je te godine prvo mjesto u Republičkoj ligi BiH i igraće kvalifikacije za ulazak u Drugu ligu. Plavi su slavili minimalnu, ali, više nego zasluženu dragocjenu pobjedu (1:0) u Gračanici, protiv ekipe domaćeg „Bratstva“. Najzaslužniji za trijumf Radnika, pisale su Semberske novine, svakako je bio Fahrudin Avdičević, šef stručnog štaba bijeljinskih „plavih“.

U Bijeljini je krajem juna 1988. godine organizovan zanimljiv i jedinstven košarkaški maraton u čast održavanja Završne smotre  Malih olimpijskih igara - „Male olimpijade“. Najduža košarkaška utakmica, koja je ikad odigrana u BiH, trajala je 45 sati, od 10. juna u 15 časova, sve do 12. juna u 12 časova.
Dvije ekipe, od po 20 igrača, koji su se povremeno smjenjivali u igri, sačinjavali su igrači svih ,,pogona“ košarkaškog kluba  GIK Rad – Radnik.
U toku ove utakmice igrači su popili oko 500 litara vode, 300 litara sokova, 60 litara čaja, 400 litara mineralne vode, pojeli su 30 kilograma limuna. Za vođenje zapisnika potrošene su četiri hemijske olovke. Za najboljeg igrača košarkaškog maratona proglašen je Branislav Marković.

,,Semberske novine’’, u broju od prvog jula 1988. godine, pokreću zanimljivu inicijativu – osnivanje Menze za sirotinju.

- Svakodnevno smo svjedoci pada životnog standarda. Više nije tajna da oko 65 odsto  građana u našoj zemlji jedva sastavljaju kraj s krajem i žive na rubu egzistencije. Česte su slike da pojedinci u ranim jutarnjim satima, čeprkajući po kontejnerima, sakupljaju ostatke hljeba, odjeće ili obuće”, pišu ,,Semberske’’, navodeći podatak o 600 sugrađana koji koriste razne vidove pomoći.

,,Inicijativa našeg lista osporila je, na neki način, dugo godina i decenija, vladajuću tezu o socijalizmu kao humanom društvu i društvu jednakosti, za razliku od omraženog eksploatatorskog kapitalizma’’.

Semberske novine - Semberija info - Lj.Ljubojević