NEZAPAMĆENA JANUARSKA HLADNOĆA, A POD SNIJEGOM DVIJE SEMBERKE I JEDNA SLOBODANKA :: Semberija INFO ::

 

NEZAPAMĆENA JANUARSKA HLADNOĆA, A POD SNIJEGOM DVIJE SEMBERKE I JEDNA SLOBODANKA


Početak 1985. godine obilježen je obilnim snježnim padavinama i izuzetno niskim dnevnim temperaturama, do minus 20 stepeni Celzijusovih. Dolazilo je do prekida centralnog grijanja zbog kvarova u gradskoj kotlovnici, u pojedinim dijelovima grada popucale su vodovodne cijevi, saobraćaj se odvijao usporeno i otežano. Iz „Elektroprivrede BiH“ upućivani su apeli za štednju električne energije.

,,Semberske’’ početkom januara 1985. godine bilježe i vijest o smrti istaknutog revolucionara Slavka Mićanovića, nosioca „Partizanske spomenice 1941. godine“, vijećnika ZAVNOBIH-a, člana Savjeta SR BiH, istaknutog revolucionara i društveno – političkog radnika koji je umro krajem decembra 1984. godine u 71. godini života.

- Iz brojne plejade predratnih bijeljinskih i semberskih komunista i revolucionara otišao je još jedan divan čovjek i prekaljeni borac“, zabilježeno je u ,,Semberskim novinama’’. Mićanović je iza sebe ostavio i nekoliko objavljenih knjiga, među kojima i zapise „ S Majevice i Semberije“.

Zanimljiv naslov u „Semberskim“ početkom 1985. godine: „Obustavljen lov na patke“. Zima je bila sa puno snijega... Nezapamćena januarska hladnoća. Hiljade izgladnjelih i iznemoglih divljih pataka i gusaka našlo je privremeno prebivalište na Drini i okolnim barama, jer su Sava, Tisa i Dunav, rijeke njihovog stalnog boravka, bile zamrzle. Divlje ptice postale su lak plijen za lovce, a mnogi od njih su pali na ispitu iz lovačkog morala. Kažu, bilo je i takvih lovaca koji su za dan ubijali i po pedeset pataka i gusaka. Srećom, takvi su bili, ipak, malobrojni. Radi svake sigurnosti, donesena je odluka, o zabrani lova na patke i guske. Pokrenuta je i akcija prihrane izgladnjelih ptica.


- Rajo Kalajdžić iz Pučila, zaljubljenik u frulu i dvojnice, nastupao je na svih 17 festivala „Znanjem, pjesmom i igrom kroz Semberiju“. U ,,Semberskim’’ je zabilježeno da se priprema i za osamnaesti nastup na ovoj tradicionalnoj smotri. Rajo je u svojoj kategoriji, uglavnom, osvajao prva mjesta, te se najčešće pojavljivao na završnim finalnim priredbama. Osim sviranja, pričao je tada Rajo, bavi se i folklorom, ističući da su igra i svirka dio njegovog života i da bez toga ne može.

Emir Joldić je jedan od najmlađih bijeljinskih glumaca amatera, jedan od onih rijetkih koji su odlučili da svjetla kafića i zabave zamijene za svjetla pozornice. Kao član Amaterskog pozorišta „Scena“ opredijelio se i za izvođenje monodrama. Najprije je izveo „Oj živote“ Josipa Pejakovića, i to 50 puta, a pripremio je i novu monodramu „ Ja Pišća takozvani“, Rusmira Agačevića. Sa nekoliko godina glumačkog staža, Joldić, radnik Tvornice žice, tada je izjavio za ,,Semberske’’, da „radije vježba  ulogu, nego da hoda bez cilja po gradu“.
Članovi Muzičke omladine Bijeljina u Narodnoj biblioteci „Filip Višnjić“ sredinom januara 1985. godine organizovali uspješno veče šansone. Sala biblioteke premala da primi više od 180 posjetilaca. Daroviti i talentovani mladići i djevojke Muzičke omladine  nastupili i u Beogradu, u Klubu studenata Elektrotehničkog fakulteta. Slična gostovanja organizovali u Sarajevu, Zagrebu i Tuzli. Pamte se njihovi nastupi na kojima su i nakon održanog koncerta još po dva sata i više ostajali na sceni.


Zanimljiv podatak pronalazimo u ,,Semberskim novinama’’ iz februara 1985. godine. Mostarskoj fabrici „Zlatka Vuković“ isporučeno je 3.000 metara veoma traženog semberskog beza, dok su švalje s ovog područja ostajale nedovoljno uposlene. Proizvodi kućne radinosti još uvijek nisu bili adekvatno vrednovani, jer je zanemarivana njihova tradicionalna  etnološka i folklorna vrijednost. Bogatstvo i ljepota narodnih rukotvorima mogli su se tih godina jedino vidjeti na rijetko organizovanim izložbama. Slično je i danas, tri i po decenije kasnije.
Poljoprivredno dobro „Semberija“ te godine može se pohvaliti sa tri nove kvalitetne sorte pšenice: „ Semberka 2“, „Semberka 3“ i „Slobodanka“, što je znak da se na ovom poljoprivrednom imanju značajna pažnja posvećuje radu na selekciji novih sorti. Nakon priznanja nove sorte pšenice „Semberka 1“ od strane Savezne komisije za priznavanje sorti,  ovo je još jedna potvrda stručnog i kvalitetnog rada selekcionara sa ovog poljoprivrednog dobra.           

portal Semberija info (Lj. Ljubojević)