RAST PROIZVODNjE I IZVOZA
Kako pišu Semberske, sredinom 1984. godine, prateći analize revnosnih statističara, poslovanje bijeljinske privrede u prvom polugodištu 1984. godine karakteriše rast proizvodnje i izvoza. Fizički obim proizvodnje povećan je u odnosu na isti period iz 1983. godine za 20 odsto, ukupni prihod za 64 odsto, porast zaposlenosti iznosio je 3,12 odsto, u privredi 3,2 i u vanprivredi 2,8 odsto.
Nezaobilazna tema je žetva pšenice i bitka za hranu koja se na semberskim poljima vodi danonoćno. U žaru te bitke postižu se rekordni prinosi, nižu uspjesi. Planiran je otkup 3.000 vagona pšenice. Otkupna cjena od 26 dinara po kilogramu, sa svim premijama, kažu stručnjaci, stimulativna je za poljoprivrednike.
Na SORA „Semberija 84“ stigle i dvije brigadirke iz Barcelone, Maria Ruiz i Montsera Lorenco, osamnaestogodišnjakinje koje su i godinu dana ranije bile na akciji u Bijeljini. Prva smjena uspješno ispunila sve predviđene zadatke na krčenju i uređenju poljoprivrednog zemljišta. Na omladinsku akciju u drugoj smjeni stiže i grupa od petnaestak akcijaša iz Alžira, pokrajina Bešar. Semberski akcijaši, raspoređeni u tri omladinske brigade, tog ljeta vrijedno rade u Slavonskoj Požegi, Zrenjaninu i Novoj Gorici.
Semberske novine sredinom 1984. godine pišu i o velikom jubileju, 50 godina postijanja Amaterskog pozorišta „Scena“, o uspjesima bijeljinskih glumaca – amatera na daskama koje život znače.
Ljeto na Drini, pišu Semberske, popunilo je drinske obale u Janji koje su oživjele već početkom jula. U šumarcima kraj rijeke podignuto je pravo malo šatorsko naselje. U hladu parkirani automobili sa registarskim oznakama Sarajeva, Beograda, Tuzle, Valjeva, Zvornika, Brčkog. U motelu „Plaža“ raspolažu sa 52 ležaja, u centralnom objektu i u bungalovima.
Semberske u avgustu 1984. godine objavljuju zanimljivu crticu o nevoljama istraživača nafte na semberskim poljima. Radnici novosadskog „Naftagasa“ morali su odustati od daljih istraživanja, jer nisu mogli dosegnuti planiranu dubinu u utrobi zemlje od 4.000 metara. Svrdla su se, jednostavno, zaglavila i zaustavila na dubini od 2.500 metara. Bušotine su konzervirane i čekale su neka nova poratna vremena da ponovo budu testirane.
Bicikli su ponovo u modi, pišu Semberske, uočavajući da ljudi bicikl koriste zbog nekih praktičnih razloga, skupog benzina, ali i zbog brige za sopstveno zdravlje. Računa se da Bijeljina ima oko 40.000 bicikala tih osamdesetih godina, ali nema pravu opštinsku stazu za bicikliste, po ugledu na vojvođanske gradove, kao što su Novi Sad ili Subotica. Problem je i uređeno parkiralište za dvotočkaše, tako da je biciklima, kako piše naš list, uskraćeno pravo građanstva, iako bi u vrijeme ekonomske stabilizacije doprinijeli uštedama u kućnom budžetu.
Da se puno radi i gradi tih osamdesetih godina prošlog vijeka, potvrđuju i vijesti iz mjesnih zajednica. U Gojsovcu asfaltiran lokalni put u dužini od nepuna dva kilometra, dok se u Gornjem Crnjelovu postavlja kamen temeljac za izgradnju nove ambulante. Na narodnom zboru govorio Svetolik Gospić Brko, predratni komunista i jedan od organizatora narodnog ustanka u ovom kraju, član Savjeta SR BiH. I ponovo nezaobilazan podatak, da su sredstva za novu ambulantu, oko 10 milion KM, obezbijeđena iz mjesnog samodoprinosa.
I tih osamdesetih osjećala se „glad“ u privredi za zanatlijama. Iako je GIK „Rad“ nudio stipendije za zidare i tesare, a nakon školovanja i radno mjesto, odziv za upis bio je zanemarljiv. Sve manje prvačića upisivano je u škole, tako da je ovaj trend, izgleda, zadržan do današnjih dana.
Nakon duže, višedecenijske pauze, u Bijeljini je ponovo formiran Konjički klub „Semberija“. Prva konjička trka održana je na terenima kod „Pet jezera“. Učestvovalo je dvadesetak trkaćih grla, a trke je pratilo oko 3.000 gledalaca.
Na prvenstu Jugoslavije u streljaštvu – disciplina trap – gađanje letećih meta, Zoran Novaković iz Bijeljine, budući olimpijac, zauzeo je šesto mjesto. Zoran je četvorostruki prvak BiH i dva puta drugi na prvenstvu Jugoslavije u toj sportskoj disciplini. Tekst o njemu u Semberskim započinje riječima: „ Da je bio na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu, Zoran bi bio plasiran odmah iza pobjednika“. Kao da je ova rečenica bila proročanska, jer će Novaković kasnije učestvovati na jednoj Olimpijadi, onoj u Sidneju.
portal Semberija info (Lj.Ljubojević)
Nezaobilazna tema je žetva pšenice i bitka za hranu koja se na semberskim poljima vodi danonoćno. U žaru te bitke postižu se rekordni prinosi, nižu uspjesi. Planiran je otkup 3.000 vagona pšenice. Otkupna cjena od 26 dinara po kilogramu, sa svim premijama, kažu stručnjaci, stimulativna je za poljoprivrednike.
Na SORA „Semberija 84“ stigle i dvije brigadirke iz Barcelone, Maria Ruiz i Montsera Lorenco, osamnaestogodišnjakinje koje su i godinu dana ranije bile na akciji u Bijeljini. Prva smjena uspješno ispunila sve predviđene zadatke na krčenju i uređenju poljoprivrednog zemljišta. Na omladinsku akciju u drugoj smjeni stiže i grupa od petnaestak akcijaša iz Alžira, pokrajina Bešar. Semberski akcijaši, raspoređeni u tri omladinske brigade, tog ljeta vrijedno rade u Slavonskoj Požegi, Zrenjaninu i Novoj Gorici.
Semberske novine sredinom 1984. godine pišu i o velikom jubileju, 50 godina postijanja Amaterskog pozorišta „Scena“, o uspjesima bijeljinskih glumaca – amatera na daskama koje život znače.
Ljeto na Drini, pišu Semberske, popunilo je drinske obale u Janji koje su oživjele već početkom jula. U šumarcima kraj rijeke podignuto je pravo malo šatorsko naselje. U hladu parkirani automobili sa registarskim oznakama Sarajeva, Beograda, Tuzle, Valjeva, Zvornika, Brčkog. U motelu „Plaža“ raspolažu sa 52 ležaja, u centralnom objektu i u bungalovima.
Semberske u avgustu 1984. godine objavljuju zanimljivu crticu o nevoljama istraživača nafte na semberskim poljima. Radnici novosadskog „Naftagasa“ morali su odustati od daljih istraživanja, jer nisu mogli dosegnuti planiranu dubinu u utrobi zemlje od 4.000 metara. Svrdla su se, jednostavno, zaglavila i zaustavila na dubini od 2.500 metara. Bušotine su konzervirane i čekale su neka nova poratna vremena da ponovo budu testirane.
Bicikli su ponovo u modi, pišu Semberske, uočavajući da ljudi bicikl koriste zbog nekih praktičnih razloga, skupog benzina, ali i zbog brige za sopstveno zdravlje. Računa se da Bijeljina ima oko 40.000 bicikala tih osamdesetih godina, ali nema pravu opštinsku stazu za bicikliste, po ugledu na vojvođanske gradove, kao što su Novi Sad ili Subotica. Problem je i uređeno parkiralište za dvotočkaše, tako da je biciklima, kako piše naš list, uskraćeno pravo građanstva, iako bi u vrijeme ekonomske stabilizacije doprinijeli uštedama u kućnom budžetu.
Da se puno radi i gradi tih osamdesetih godina prošlog vijeka, potvrđuju i vijesti iz mjesnih zajednica. U Gojsovcu asfaltiran lokalni put u dužini od nepuna dva kilometra, dok se u Gornjem Crnjelovu postavlja kamen temeljac za izgradnju nove ambulante. Na narodnom zboru govorio Svetolik Gospić Brko, predratni komunista i jedan od organizatora narodnog ustanka u ovom kraju, član Savjeta SR BiH. I ponovo nezaobilazan podatak, da su sredstva za novu ambulantu, oko 10 milion KM, obezbijeđena iz mjesnog samodoprinosa.
I tih osamdesetih osjećala se „glad“ u privredi za zanatlijama. Iako je GIK „Rad“ nudio stipendije za zidare i tesare, a nakon školovanja i radno mjesto, odziv za upis bio je zanemarljiv. Sve manje prvačića upisivano je u škole, tako da je ovaj trend, izgleda, zadržan do današnjih dana.
Nakon duže, višedecenijske pauze, u Bijeljini je ponovo formiran Konjički klub „Semberija“. Prva konjička trka održana je na terenima kod „Pet jezera“. Učestvovalo je dvadesetak trkaćih grla, a trke je pratilo oko 3.000 gledalaca.
Na prvenstu Jugoslavije u streljaštvu – disciplina trap – gađanje letećih meta, Zoran Novaković iz Bijeljine, budući olimpijac, zauzeo je šesto mjesto. Zoran je četvorostruki prvak BiH i dva puta drugi na prvenstvu Jugoslavije u toj sportskoj disciplini. Tekst o njemu u Semberskim započinje riječima: „ Da je bio na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu, Zoran bi bio plasiran odmah iza pobjednika“. Kao da je ova rečenica bila proročanska, jer će Novaković kasnije učestvovati na jednoj Olimpijadi, onoj u Sidneju.
portal Semberija info (Lj.Ljubojević)
