NEDELjKO MIĆIĆ IZ VRŠANA IZRAĐUJE ORIGINALNE PLETENE KOŠNICE


Nedeljko Mićić (61), iz Vršana, po struci inženjer mašinstva, bivši radnik bijeljinske „Mladosti“, odnosno „Panafleksa“, pčelarstvom se bavi relativno kratko, kako kaže, nekih četiri do pet godina, iako je odrastao uz pčele.
 
Pčelarstvom se svojevremeno bavio njegov stric, od koga je i naslijedio ljubav prema pčelama i pčelarstvu. Nedeljko ima trenutno šezdesetak pčelinjih društava, ali je zanimljiv i po tome što izrađuje tradicionalne pletene košnice, u narodu poznatije kao trnke, vrškare ili pletare. U proteklih deset do petnest godina ove stare košnice uglavnom su korištene za prihvat pčelinjih rojeva, koji bi se kasnije prebacivali u sanduke.


-Unazad nekoliko godina ove pletene košnice sve više se koriste za dobijanje čistog, prirodnog meda u saću. U trnkama nema satnih osnova, već pčele priodnim putem izrađuju saće. Tako se dobija stoodstotni prirodan med u saću. Ovo podneblje je poznato po divljoj lozi i od te loze pletem ove košnice. Za „armaturu“ koristim držače od raznog pruća, divljeg bagrema, ljeskovine, vrbe. Rukohvat se radi od zove, lipe ili nekog drugog mekog drveta. Nakon toga se nanosi zaštitni sloj od balege, pilote, pljeve, pepela i hidratnog kreča, zavisno od toga koji vam je materijal dostupan. Ove pletene košnice do sada su stigle u sve krajeve bivše Jugoslavije. Kupuju ih pčelari, ali i privredna društva koja se bave proizvodnjom materijala za pčelarstvo. Ova košnica može poslužiti i kao suvenir, kao podsjećanje na neka davna vremena. Određena količina pletenih košnica stigla je i do Austrije. Do sada sam izradio nekoliko hiljada ovih pletenih košnica. Uglavnom pripremim materijal i u ovim zimskim mjesecima pletem košnice. Cijena jedne košnice je 20 KM. Vjerujem da će mi ovaj posao biti dopuna za kućni budžet kada odem u penziju“, kaže za portal Semberija info Nedeljko Mićić.

Ocjenjujući proteklu pčelarsku godinu, Nedeljko kaže da je bilo malo meda, a puno rojenja pčela.

- Bagrem je, kao glavna paša, podbacio, nakon toga i lipa. Skoro cijelu godinu morali smo ići na dodatno prihranjivanje pčela. Nešto malo u jesen bilo je medljike, ali to nije bilo dovoljno za zimu. Sa prihranom su dočekale i zimu. Pamtim neke dobre godine u pčelarstvu, kao što je bila 2016. godina, kada se po košnici moglo dobiti 20 do 30 kilograma meda. I u pčelarstvu postoje prirodni ciklusi, kada imamo dobre i loše godine, gledajući na prinos meda. Ipak, mi pčelari ne odustajemo lako od pčelarenja. Sve što ne dobijemo u jednoj godini, nadoknadićemo kasnije. Proizvodim polen i propolis, tako da se sve to na kraju, ipak isplati. Uz ljubav prema pčelarstvu, važno je da se posluje i na pozitivnoj nuli’’, kaže za portal Semberija info Nedeljko Mićić. 

portal Semberija info (Lj.Ljubojević)