Dok se SAD bore s virusom korona, Kina raspoređuje vojne resurse na Pacifiku :: Semberija INFO ::

 

Dok se SAD bore s virusom korona, Kina raspoređuje vojne resurse na Pacifiku


Pandemija virusom korona neminovno utiče na sve sfere međunarodnih odnosa, pa se tako nastavlja i “nadmetanje” Kine i Sjedinjenih Američkih Država na Pacifiku.

Kina, iz koje je epidemija izazvana virusom korona krenula, izborila se sa epidemijom, dok su Sjedinjene Američke Države trenutno na udaru ovog virusa.

Na američkom nosaču aviona Teodor Ruzvelt proširio se virusom korona, te je veliki dio posade zaražen.

Drugi nosač koji se nalazi na Pacifiku, Ronald Regan, trenutno je usidren u Japanu, gdje obnavlja zalihe i nužne popravke.

Tokom marta, “Azija tajms” objavio je da filipinski predsjednik Rodrigo Duterte želi da prekine sporazum koji omogućava boravak američkih trupa u toj zemlji.

U tom trenutku Kineska narodnooslobodilačka vojska bila je u pripravnosti da dođe na to mjesto.

Kineska narodnooslobodilačka vojska je tada objavila:

“Mornarica je izvela borbeno orijentisane vježbe u kojima su učestvovali brodovi, podmornice i borbenim avioni u Južnom kineskom moru krajem marta, u mjesecu u kojem su ratni brodovi i avioni SAD često neovlašćeno ulazili u te vode. Stručnjaci navode da su vježbe pokazale da kineska mornarica može djelotvorno kontrolisati i zaštititi vode dok nastavlja s jačanjem svojih borbenih sposobnosti”.

Ipak, nakon izbijanja epidemije na nosačima i događajima u Južnom kineskom moru, čelnik Indopacifičkog zapovjedništva američke vojske Filip Dejvidson u američki je Kongres poslao zahtjev za povećanje sredstava za 20 milijardi dolara.

“Strategije nacionalne i obrambene sigurnosti te brojne obavještajne procjene razotkrile su obnovljenu prijetnju sukoba velikih sila. Najveća opasnost po SAD je erozija konvencionalnih sredstava odvraćanja. Bez toga, Kina i Rusija će se smatrati ohrabrenima da poduzmu akcije u regiji kako bi naštetili američkim interesima”

Nakon završetka pandemije virusom korona, očekuje se porast tenzija.

Kina je doživjela snažan unutrašnji udarac, jer su tokom epidemije pojavile, dotad nezamislive, kritike na račun vlasti. Jedan biznismen usudio se čak da predsednika Si Đinpinga nazove “klovnom”. Na to je reagovala partija, te je on sada pod istragom.

Ključno je pitanje koliki će biti pad kineske privrede - kriza 2008. godine ga je spustila sa stope rasta od prosječno oko 10% godišnje na nešto više od 6%.

Ne bi trebalo očekivati slom vlasti, ali određene unutrašnje tenzije nisu isključene. Iz oskudnih javnih informacija može se zaključiti da i unutar Politbiroa Komunističke partije raste nezadovoljstvo, piše Euraktiv.

Naime, Si Đinping je preuzeo svu vlast i ukinuo ograničenje mandata: ali je time istovremeno na sebe prebacio ukupnu odgovornost za političke odluke. Zapamćeno je da je u Vuhan, u jeku krize, poslao premijera Li Kekuianga, a da se on nije pojavljivao dvije nedelje.

Kako se navodi, kineski stratezi svjesni su haosa koji vlada u Bijeloj kući te da su to pozitivne okolnosti za brzo probijanje na strateškom planu kontrole Južnokineskog mora. Pridobijajući na svoju stranu Filipine, uz trajno dobre odnose s Kambodžom, Mianmarom i Laosom, Peking stvara strateški pritisak na Vijetnam, koji na području Jugoistočne Azije postaje ključni američki saveznik. A upravo je ovih dana kineski ratni brod potopio jedan vijetnamski ribarski brod. Demonstracija moći.

SAD su u nezavidnom položaju. Japan je takođe pogođen zarazom, Južna Koreja svoju politiku prema Kini kalibrira odnosom prema Sjevernoj Koreji, svom primarnom nacionalnom interesu. A nosači aviona su usidreni. I državni sekretar (v. d.) za mornaricu je dao ostavku zbog skandala sa zapovjednikom Ruzvelta, kojeg je okrivio da je medijima bez odobrenja puštao informacije. I smjenio ga, a onda je on morao da ode.

Admiral Dejvidson razmišlja dugoročno, traži da se postave bojevi i obaveštajni vojni sastavi na ostrvskim krugovima Indopacifika i Okeanije koji bi osigurali zaštitu SAD od mogućeg kineskog napada. To je teško zamisliv scenario, ali sprovođenje njegovog plana, koje je vrlo izgledno, jer je Kongres tome sklon, izazvala bi burne reakcije Pekinga. Ako bi u Kini došlo do unutrašnjim problema nije isključeno da Si ispuni svoju pretnju “pripajanja Tajvana”. Što bi imalo katastrofalne globalne posledice, piše Euraktiv (Euractiv).

Kina i SAD vrlo vjerovatno prelaze u fazu rivalstva koja će se ogledati na svim područjima posebno ako dođe do dodatnog ekonomskog razdvajanja, ako Vašington potraži neke nove lokacije za proizvodnju te oslabi lance opskrbljivanja s Pekingom.

Neki zazivaju “kooperativnost”, ali ona će zavisiti od unutrašnjih odnosa snaga u obe ekonomske sile. Iako Kina tvrdi kako “ne želi preuzeti ulogu koju u svijetu igra SAD”, njeni potezi potiru tu tezu.

B92 / Glas Srpske