FARMA KRAVA I PČELINjAK HUSE SARAČEVIĆA IZ GLINjA : Iako sve nije med i mlijeko ipak se može živjeti od svoga rada
Ugljevičko selo Glinje mjesto je vrijednih domaćina. Stočarstvo i voćarstvo su dvije najvažnije grane poljoprivrede cijelog ovog kraja.
Želeći provjeriti ovogodišnje rezultate pčelinjeg rada ekipa „Semberskih novina“ posjetila je u Glinjima Husu Saračevića čije domaćinstvo pored pčelinjaka, krasi i farma muznih krava.
-Na selu da bi opstao, čovjek mora malo i svaštariti. Tako sam i ja. Bavim se stočarstvom, pa pčelarstvom a pomalo i voćarstvom. Proizvodnjom mlijeka se bavim od 2002. godine. Tada, kad sam počinjao, nisam imao neki dugoročan plan da ostajem u poslu proizvodnje mlijeka. Međutim, omilio se posao, prihodi su stabilni i, ako ovako ostane, ja i dalje vidim sebe i svoju porodicu u ovome. Trenutno u štali imam deset muznih krava. To je dovoljno da žena i ja, bez ičije pomoći radimo sve poslove oko štale i u domaćinstvu. Ove godine smo imali pad otkupne cijene mlijeka, sa marke na 70 feninga. To je veliki udar na proizvođače mlijeka ali bih pohvalio Ministarstvo poljoprivrede RS koje je uvelo reda u redovnost isplata podsticaja za mlijeko. Važno je u poljoprivrednoj proizvodnji kada se čovjek može osloniti na nekoga, da će mu na vrijeme isplatiti premiju i podržati ga. Ja imam prijatelje koji se bave proizvodnjom mlijeka u Teočaku. Tamo su podsticaji veći nego kod nas, ali džaba i veće pare kad im isplate kasne devet mjeseci. Danas od proizvodnje mlijeka, govorim za ovaj naš kraj, čovjek može steći neke solidne prihode ali samo pod uslovom da on i članovi njegove porodice rade na farmi“, rekao je Huso Saračević za „Semberske novine“ dodavši da svaki poljoprivrednik itekako trpi aktuelna poskupljenja nafte, sjemenskog materijala i vještačkih đubriva.
Vijekovima unazad ljudi su na obroncima Majevice uzgajali različite vrste voća pri čemu je mnogo domaćinstava imalo po koju trnku pčela. Pčelarstvo se u ovom kraju posljednih nekoliko decenija unaprijedilo u skladu sa savremenim trendovima, tako da je sada ovdje mnogo više košnica iz kojih se vrcaju mnogo veće količine meda vrhunskog kvaliteta. Koliko je „bogat“ ovaj dio ugljevičke opštine dovoljno govori podatak da u periodu bagremove paše, u Glinjima i okolini, pčelari iz cijele BiH dovezu i preko hiljadu košnica.
-Ja sam relativno mlad pčelar. Ovdje u Glinjima i u okolini ima nekoliko pčelara koji mogu biti za primjer na širem području, i svojim stručnim znanjem o pčelama i proizvodnji meda kao i brojnošću pčelinjih društava. Kako to obično biva u jaranskom svijetu pčelara, meni su drugovi poklonili po neki roj, a neki sam i ja kupio. Ukupno, 2022. godine sam počeo pčelariti sa pet pčelinjih društava. Istakao bih Abdulaha Čolića, našeg glinjskog pčelara koji mi nikad nije uskratio svoj savjet. Malo po malo, uz sve njih sam učio pa opet kroz svoju praksu sticao i nova znanja i što je za mene mnogo važnije, otkrivao čarobni svijet pčela. Sada, kad se umorim ili mi se glava napuni problemima ja odem na svoj pčelinjak, sjednem negdje u blizini košnica da im ne smetam, šutim i posmatram ih. Prava su terapija. Znate, ja sam strastveni lovac sa skoro 30 godina staža, to je tradicija cijele moje familije, ali kada biste me sad pitali da se opredijelim: za pčele ili za lov, uh, ja bih se dobro zamislio. Trenutno imam 20 košnica i to je onaj broj koji mi moje druge radne obaveze dozvoljavaju da imam i da se njima kvalitetno bavim“, izjavio je Saračević dodavši da je ljubav prema pčelama uslov koji mora ispuniti svaki čovjek koji se želi uspješno baviti pčelarstvom.
Ovogodišnja sezona meda u Semberiji i na Majevici ostaće upamćena kao jedna od naboljih sezona u posljednjih desetak godina. Zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama i dobroj bagremovoj i lipovoj paši pčelari su ove godine vrcali količine meda koje prelaze višegodišnji prosjek. Prinosi po košnici su iznosili i preko 20 kilograma što je, nakon mnogo sušnih i bespašnih sezona, napokon pružilo domaćim pčelarima priliku da, po pristupačnim cijanama, osiguraju za domaće tržište dovoljne količine kvalitetnog meda.
Semberija info
Želeći provjeriti ovogodišnje rezultate pčelinjeg rada ekipa „Semberskih novina“ posjetila je u Glinjima Husu Saračevića čije domaćinstvo pored pčelinjaka, krasi i farma muznih krava.
-Na selu da bi opstao, čovjek mora malo i svaštariti. Tako sam i ja. Bavim se stočarstvom, pa pčelarstvom a pomalo i voćarstvom. Proizvodnjom mlijeka se bavim od 2002. godine. Tada, kad sam počinjao, nisam imao neki dugoročan plan da ostajem u poslu proizvodnje mlijeka. Međutim, omilio se posao, prihodi su stabilni i, ako ovako ostane, ja i dalje vidim sebe i svoju porodicu u ovome. Trenutno u štali imam deset muznih krava. To je dovoljno da žena i ja, bez ičije pomoći radimo sve poslove oko štale i u domaćinstvu. Ove godine smo imali pad otkupne cijene mlijeka, sa marke na 70 feninga. To je veliki udar na proizvođače mlijeka ali bih pohvalio Ministarstvo poljoprivrede RS koje je uvelo reda u redovnost isplata podsticaja za mlijeko. Važno je u poljoprivrednoj proizvodnji kada se čovjek može osloniti na nekoga, da će mu na vrijeme isplatiti premiju i podržati ga. Ja imam prijatelje koji se bave proizvodnjom mlijeka u Teočaku. Tamo su podsticaji veći nego kod nas, ali džaba i veće pare kad im isplate kasne devet mjeseci. Danas od proizvodnje mlijeka, govorim za ovaj naš kraj, čovjek može steći neke solidne prihode ali samo pod uslovom da on i članovi njegove porodice rade na farmi“, rekao je Huso Saračević za „Semberske novine“ dodavši da svaki poljoprivrednik itekako trpi aktuelna poskupljenja nafte, sjemenskog materijala i vještačkih đubriva.
Vijekovima unazad ljudi su na obroncima Majevice uzgajali različite vrste voća pri čemu je mnogo domaćinstava imalo po koju trnku pčela. Pčelarstvo se u ovom kraju posljednih nekoliko decenija unaprijedilo u skladu sa savremenim trendovima, tako da je sada ovdje mnogo više košnica iz kojih se vrcaju mnogo veće količine meda vrhunskog kvaliteta. Koliko je „bogat“ ovaj dio ugljevičke opštine dovoljno govori podatak da u periodu bagremove paše, u Glinjima i okolini, pčelari iz cijele BiH dovezu i preko hiljadu košnica.
-Ja sam relativno mlad pčelar. Ovdje u Glinjima i u okolini ima nekoliko pčelara koji mogu biti za primjer na širem području, i svojim stručnim znanjem o pčelama i proizvodnji meda kao i brojnošću pčelinjih društava. Kako to obično biva u jaranskom svijetu pčelara, meni su drugovi poklonili po neki roj, a neki sam i ja kupio. Ukupno, 2022. godine sam počeo pčelariti sa pet pčelinjih društava. Istakao bih Abdulaha Čolića, našeg glinjskog pčelara koji mi nikad nije uskratio svoj savjet. Malo po malo, uz sve njih sam učio pa opet kroz svoju praksu sticao i nova znanja i što je za mene mnogo važnije, otkrivao čarobni svijet pčela. Sada, kad se umorim ili mi se glava napuni problemima ja odem na svoj pčelinjak, sjednem negdje u blizini košnica da im ne smetam, šutim i posmatram ih. Prava su terapija. Znate, ja sam strastveni lovac sa skoro 30 godina staža, to je tradicija cijele moje familije, ali kada biste me sad pitali da se opredijelim: za pčele ili za lov, uh, ja bih se dobro zamislio. Trenutno imam 20 košnica i to je onaj broj koji mi moje druge radne obaveze dozvoljavaju da imam i da se njima kvalitetno bavim“, izjavio je Saračević dodavši da je ljubav prema pčelama uslov koji mora ispuniti svaki čovjek koji se želi uspješno baviti pčelarstvom.
Ovogodišnja sezona meda u Semberiji i na Majevici ostaće upamćena kao jedna od naboljih sezona u posljednjih desetak godina. Zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama i dobroj bagremovoj i lipovoj paši pčelari su ove godine vrcali količine meda koje prelaze višegodišnji prosjek. Prinosi po košnici su iznosili i preko 20 kilograma što je, nakon mnogo sušnih i bespašnih sezona, napokon pružilo domaćim pčelarima priliku da, po pristupačnim cijanama, osiguraju za domaće tržište dovoljne količine kvalitetnog meda.
Semberija info
