Kako i gdje nastaju pahulje, od čega zavisi njihov oblik i veličina, postoje li dvije iste i može li snijeg biti crvene boje, samo su neka od pitanja na koje odgovara fizičar i naučni novinar, Slobodan Bubnjević, gost Jutarnjeg programa RTS-a.

Svake godine, sa neba padne najmanje jedan septilion snježnih kristala. Riječ je o cifri sa čak 24 nule. Prosječna pahulja putuje brzinom od oko pet kilometara na sat, a tokom jedne snježne oluje može pasti 39 miliona tona snijega.

Snijeg je zaista jedna fascinantna pojava, čak i ako nas ponekad nervira i brine ovih dana, posebno u gradu. Ali kada pogledamo kako divno priroda izgleda pokrivena snijegom i dječiju radost u igri na snijegu, uviđamo koliko je to u stvari jedna fantastična pojava, navodi gost Jutarnjeg programa RTS-a, fizičar Sobodan Bubnjević.

„Sneg je i sa stanovišta nauke jedan vrlo zanimljiv fenomen. Da bismo shvatili zašto pada, kako pada i zašto negde retko ili nikada ne pada, najbolje ćemo razumeti ako se podsetimo kako kiša pada", objašnjava Bubnjević.

Kako nastaje snijeg?

To je ona lekcija iz fizike koju uglavnom niko ne voli, pa čak ni nastavnici ne vole da je predaju, a to je da topao vazduh može da apsorbuje više vodene pare, nego što to može hladan, i to je suština koja stoji iza procesa kao što su kiša i snijeg.

Kako se penjemo ka višim slojevima atmosfere, vazduh postaje sve hladniji i pošto hladniji vazduh ne može da apsorbije veliku količinu vlage, onda ona neizbježno mora da se kondenzuje.

„Mnogi greše kada kažu da su oblaci vodena para. Ne, to su ogromne složene strukture koje se sastoje od kapljica tečnosti, kristala jer vodenu paru u stvari ne vidimo. Ali na tim visinama para mora da se kondenzuje i pretvara se u kapljice", dodaje on.

Kada će taj sadržaj oblaka i padavine koje slijede biti snijeg, a kada kiša, zavisi od temperature na kojoj dolazi do kondenzacije. Kada je temperatura ispod nule, dolazi do kristalizacije i onda umjesto kapi vode dobijamo predivne kristale, koje nazivamo pahulje.

Kako nastaje pahulja?

Svima je jasno da je i snijeg isto što i kišna kapljica – voda, samo što je zaleđena. Ali ono što fascinira je to što je ta kap vode jedan veoma karakterističan kristal koji se širi u zavisnosti od karakteristika molekula vode.

„Molekul vode se sastoji od vodonika i dva atoma kiseonika i ima tu neku geometrijsku strukturu pod uglom od 105 stepeni. Zbog te osobine taj kristal ima oblik šestostrane prizme i karakteristično je da se led širi po tih šest kraka, tako da se mnogo više materijala skuplja radijalno. Što smo dalje od centra struktura je sve složenija", objašnjava Slobodan Bubnjević.

S obzirom na to da je u pitanju prezasićena para, ona ostaje homogena oko centra kristalizacije, te se svaka strana te prizme širi na jednak način. Ovo je neobična i jedinstvena pojava u prirodi da se dobija savršeno simetrična struktura. Pošto je proces potpuno slučajan, svaka pahulja biva jedinstvena.

U Ginisovoj knjizi rekorda piše da je u Montani 1887. godine pala pahulja široka 40 i „debela" 20 centimetara. Sve osobine pahulja i njihova veličina prije svega zavise od temperature koja je u oblaku gdje dolazi do kristalizacije, ali i od nekih drugih atmosferskih parametara, kao što je pritisak, prije svega.

Koje boje je snijeg?

Boje su prije svega način na koji mi vidimo svijet oko nas, ali kada se posmarta sa naučne strane, pahulja je led i kao svaki led ona nema boju. Međutim zbog najrazličitijih optičkih okolnosti kako se snijeg taloži, on nama ostavlja utisak da je bijele boje.

Crveni snijeg je rijetka i zanimljiva pojava koja nastaje u pojedinim dijelovima svijeta zato što neke vrste algi i mikroorganizama žive u kristalisanim kapima vode.

Snješko Bijelić

Najvišeg Snješka Bijelića napravili su stanovnici Betela u američkoj državi Mejn u februaru 1999. godine. Bio je to impresivni Snješko visok čak 35 metara.

Da bi se napravio dobar Snješko Belić, Bubnjević kaže da je potrebno da temperatura kristalizacije bude oko minus pet stepeni Celzijusa i tako se dobija snijeg idealne vlažnosti za pravljenje raznih figura od snijega.

RTS / Glas Srpske