U MUZEJU SEMBERIJE SMOTRA ETNOLOŠKOG FILMA :: Semberija INFO ::

 

U MUZEJU SEMBERIJE SMOTRA ETNOLOŠKOG FILMA


U Muzeju Semberije četvrtog decembra 2019. počinje 10. smotra etnološkog filma u okviru koje će biti prikazano devet dokumentaraca koji svjedoče o životu različitih zajednica i kultura širom planete. Projekcije počinju u 18 časova, a ulaz je slobodan.

Ljubitelji dokumentarnog filma u Bijeljini su u prilici da svake srijede u mjesecu decembru pogledaju filmove koji osim visokog umjetničkog kvaliteta prikazuju značajne etnološke i antropološke teme. Na ovogodišnjoj smotri, koju Muzej Semberije organizuje u saradnji sa beogradskim Etnološkim muzejom, prikazuju se filmovi iz takmičarskog programa ovogodišnjeg, 28. po redu, Međunarodnog festivala etnološkog filma u Beogradu i jedan iz informativnog programa. 

Ovog decembra bijeljinska publika će imati priliku da pogleda četiri filma iz Srbije, te po jedan iz Hrvatske, Slovačke, Belgije, Irana i jedan film  rađen u koprodukciji Rusije i Poljske. Riječ je o filmovima  koji svojim sadržajem otkrivaju materijalnu i duhovnu kulturu kao fenomen svakodnevice i društvene zbilje. 

Ovogodišnju smotru, u srijedu, četvrtog decembra, otvoriće poljski film ,,Pjevaj“, čiji scenario i režiju potpisuje Marta Srtišjaki. Film je na festivalu u Beogradu ovjenčan nagradom za najbolji inostrani film, a priča je to o posebnom obliku grlenog pjevanja, homei, koje praktikuju domorodački narodi ruske republike Tuva. U tradiciji patrijarhalnog društva, ova vrsta stvaranja muzike rezervisana je za muškarce. Đodura Tumat, glavna junakinja filma, jedina je žena koja podučava humei. Za članove zajednice  neuobičajenost se najviše ogleda u tome što Đodura podučava i dvije djevojke. Djevojke moraju da kriju činjenicu da pohađaju časove muzike, jer se ovakvo kršenje tuvanskih kulturnih normi kažnjava i povezuje s raznim sujeverjima.

Nakon ,,filma ,,Pjevaj“ pred publikom će se naći iranski film ,,Djevojka iz Parsijana“, a scenario i režiju potpisuje Parinaz Hašemi Mobarake. U ovom filmu nekoliko Iranki iz malog južnjačkog mjesta daju sve od sebe da im se vrati jedno od njihovih zabranjenih prava i bore se za njega.

U srijedu, 11. decembra, veče otvara belgijski film ,,Ono zajedničko“, čiji je autor Odri Kekelbergs. Dvadeset godina poslije rata koji je razorio Bosnu i Hercegovinu, Bošnjaci, Hrvati i Srbi žive zajedno u Brčkom u pragmatičnom miru. To je jedno od malog broja mjesta u BiH gdje djeca mogu zajedno da odrastaju i idu u školu.

  Papirnati život
 
Drugi film na repertoaru je srpski film ,,Papirnati život“, autora Zorana Tairovića. Film je dobio nagradu za etnografski zapis, a prati jedan dan romske porodice, sakupljača sekundarnih sirovina, nastanjenih u naselju Crvena zvezda u Nišu. Prateći njihove aktivnosti - sakupljanje i razvrstavanje starog gvožđa i hartije, porodični ručak, kao i njihove svakodnevne razgovore, dobijamo sliku o načinu na koji oni preživljavaju i teškoćama koje imaju. I pored objektivno teške materijalne situacije, dobijamo sliku o jednoj složnoj porodici gdje vlada solidarnost i topli međuljudski odnosi.
            
Treće srijede u decembru prvo je na repertoaru srpski film ,,Tako mi na istoku“, koji je ovjenčan nagradom za montažu. Scenario za film napisali su Ivan Stančić i Katarina Mutić, a film je režirala Katarina Mutić. Ovo je priča o vlaškoj vračari Desanki, odnosno, pokazuje kako protiče dan jedne takve žene, kako s njom žive njeni najbliži, te da li ona rješava svoje probleme podjednako lako kao i tuđe?

Nakon filma ,,Tako mi na istoku“ uslijediće još jedan srpski film, ,,Simfonija“, autora Vladimira Perovića. Film govori o 35-godišnjem Radetu, višestruko razočaranom u društvo koji odlučuje da se preseli u divljinu i nastanjuje se u kolibi svog čukundjede. Tamo, pri vrhu Sokolske planine, čuva ovce i uživa u zvucima, bojama i kretanjima u prirodi i tradicionalnom načinu života. Prividno usamljen, Rade tvrdi da je zapravo slobodan, te da je najgora stvar biti u društvu, a biti usamljen. A navečer i noću, slike životinja u planini dijeli sa društvom, putem fejsbuka i instragrama. 

Pretposljednje srijede u decembru na programu je slovački film ,,Duh jaguara“, kom je pripala nagrada za kameru, a režiser i scenarist ovog dokumentarca je Pavol Barabaš. Četiri prijatelja, koji osjećaju da su povezani sa netaknutom prirodom majke Zemlje, kreću u amazonsku prašumu na putovanje puno izazova. Veslaju niz divlje rijeke i pješače kroz guste šume  kako bi postali dio indijanskog plemena Hodi. Misteriozne planine Siera Maigualida, koje niko od Evropljana ranije nije prešao, kriju ih od okolnog svijeta.  Mnogo dana su proveli u selu sa Indijancima koji prate prirodni ritam prirode, kako bi naučili poštuju prirodu i njenu ravnotežu. Pleme Hodi predstavlja suprotnost zapadnjačkoj kulturi. Oni nalaze zadovoljstvo i sreću u životu u malim stvarima, žudnja zapadnjačkog čovjeka da kupuje i posjeduje nikada ne prestaje.
 Sakreštan

Zatim će publika imati priliku da pogleda hrvatski film ,,Sakreštan“, koji je dobitnik nagrade za doprinos nematerijalnom kulturnom naslijeđu. Ovaj dokumentarac, čiji je autor Luka Klapan, priča je o Stipi  koji živi u idiličnom dalamatinskom mjestu Novigrad i jedan je od rijetkih stanovnika koji nisu izgubili vjeru. Stipe je posljednji svjedok lokalnih tradicija i običaja.

Ovogodišnju smotru zatvoriće srpski film ,,Zvuk lampaša“, autora Antonija Milčeva. Film je snimljen tokom Međunarodnog studentskog filmskog kampa ,,Interakcija“ i bilježi priču o Draganu, muzejskom domaru i čuvaru u Užicu, koji ima svoju pasiju. Naime, Dragan u slobodno vrijeme, već duže od 20 godina, popravlja stare radio aparate. Svaki dan jedva čeka da završi njegov posao u muzeju, juri kući gdje svoje slobodno vrijeme najviše voli da ispuni popravkom aparata u svom vlastitom raju žica i zvučnika.

Portal Semberija info ( M. Rešidović)