OTVOREN BIJELjINSKI UMJETNIČKI SALON: Talasi vizuelnih tonova i dah nesvakidašnjeg :: Semberija INFO ::

 

OTVOREN BIJELjINSKI UMJETNIČKI SALON: Talasi vizuelnih tonova i dah nesvakidašnjeg


Na Bijeljinskom umjetničkom  salonu, jedanaestom po redu, izložena su djela 22 umjetnika različitih generacija, koji su rođenjem, radom ili životom vezani za Bijeljinu. Ovaj izuzetan kulturni događaj Bijeljincima je postao nezaobilazan.

Bijeljinski umjetnički salon ugledna je izložba savremenog stvaralaštva na polju likovne umjetnosti, primjenjene umjetnosti, dizajna i arhitekture. Manifestacija se realizuje u organizaciji Umjetničke galerije Bijeljina i pod vođstvom kustosa, akademskog grafičara Milijanka Miholjčića, unosi radost umjetnosti ukazujući da su umjetnici važan kamenčić u mozaiku kulturnog života grada. 
                                                                                                   
Salon je dio zvaničnog programa proslave slave grada Bijeljine, Svetog Pantelejmona, a izloženi radovi samo su dio onog što se u brojnim ateljeima stvara između dva ljeta. 

Milijanko Miholjčić
                                                                                           Milijanko Miholjčić  
                                 
-Na  11. umjetničkom salonu, za koji smatram da je najbolji do sada, izložena su djela 22 bijeljinskih slikara, dizajnera i arhitekata. Umjetnici su to različitih generacija, a zajednička im je posvećenost onome čime se bave, inovativnost i otvorenost za nove momente. Posmatrajući likovne radove može se vidjeti da su zastupljene sve tehnike, kao što su crtež, ulje na platnu, kombinovana tehnika, forma u drvetu, ikonopis, kaligrafija, stencil art i umjetnička fotografija. U širokom dijapazonu interesovanja i likovnih stremljenja zastupljene su zanimljive umjetničke forme, počev od onih koji pripadaju klasičnom poimanju forme i smještaju se u tokove istorijskih kretanja, preko srednje generacije, pa do najmlađih koji su u traganju za stvaralačkim identitetom i originalnim likovnim izrazom, ukazuje Milijanko Miholjčić.

Kako pojašnjava, izložba je revijalnog karaktera i ima dvostruku ulogu: s jedne strane  podstiče raznovrsnost, a s druge strane se uz poznata imena promovišu i manje prisutni slikari našeg  grada.                                                                                                                             
Posmatranje radova Bijeljinskog umjetničkog salona doživljava se kao otvaranje prozora za pogled kroz prostor i vrijeme odakle zapljuskuju talasi vizuelnih tonova i dah posebnog, nesvakidašnjeg.                                                                                                                     
Ovogodišnje izdanje salona, pored toga što je zanimljiv presjek stanja likovne scene, bijeljinskoj publici predstavlja dizajnerska rješenja i izraze, kao i arhitektonska rješenja.                                                                                                                                                                                                                                                 
 Na 11. bijeljinskom umjetničkom salonu predstavljeni su radovi koje potpisuju Božidar Milijašević, Milijanko Miholjčić, Natalija Cimeša, Vanja Spremo, Bratislav Hedješi, Pavle Golijanin, Vesna Vujičić, Kristijan Kubatlija, Spomenko Đekić, Nebojša Dragić, Jelena V. Popović, Srđan Ćeranić, Marija Tica Kovačević, Slobodan Krstić, Mitar Simikić, Mirna Jovanović i Ljiljana Savić, te arhitekti  Sofija Bajić,  Anđelija Bojanović, Maja Zarić, Nina Mihajlović i Ilija Mihajlović koji su se predstavili svojim konkursnim rješenjima, ali i izvedenim projektima enterijera. Oni su, povezujući lokalna s globalnim mjerilima, isprepleli i primijenili različita iskustva i scenarije za individualni život i život zajednice.  A misija arhitekture je, kako reče Rajt, jedan od najvećih američkih arhitekata svih vremena,  da pomogne ljudima da razumiju na koji će način moći da učine život ljepšim i svijet boljim za življenje i da tako daju životu svrhu, rimu i značenje.

Semberija INFO/ M. Rešidović