Dok masa jedva sastavlja kraj s krajem, manjina uživa u izobilju


Septembar je 1986. godine. U okviru saradnje između grada Firta (SR Njemačka) i Bijeljine, ustanovljene prije nekoliko godina, u našem gradu boravi sedamnaestočlana ekipa muškog rukometnog kluba ovog zapadnjonjemačkog grada.

Gosti iz Njemačke imaće zajedničke treninge i utakmice sa našim rukometašima, učestvovaće na rukometnom turniru, posjetiće čuvenu šabačku „Metaloplastiku“, aktuelnog evropskog prvaka u rukometu, prisustvovaće koncertima Muzičke omladine, odgledaće nekoliko pozorišnih predstava.

Zanimljiv jubilej bilježe ,,Semberske novine’’ – bijeljinski vatrogasci obilježavaju 100 godina postojanja i rada. Pripremljena je združena javna vježba vatrogasaca iz nekoliko gradova na kojoj će biti demonstrirana najsavremenija vatrogasna oprema, kao i stepen obučenosti vatrogasaca. Na gradskom trgu demonstriraće se spašavanje iz solitera, a predviđeno je održavanje i sjednice Vatrogasnog saveza Jugoslavije u Bijeljini.
U društvenoj hronici, pod naslovom: „Bogatstvo bez pokrića“, ,,Semberske’’ pišu o socijalnim razlikama u društvu koje postaju sve izraženije.

- Dok masa ljudi jedva sastavlja kraj s krajem, dotle manjina uživa u materijalnim dobrima. Svojevremeno je na sva zvona udarena akcija ispitivanja porijekla imovine, ali se to već odavno smirilo. Čitamo, čujemo i vidimo da se mnogi razbacuju parama, mešetare društvenim stanovima, kreditima i unosnim radnim mjestima (uz ono poznato zapošljavanje „preko veze“ bliskih i manje bliskih uticajnih ljudi), voze skupe automobile, grade luksuzne kuće, premeću devize...’’ I kao da svemu tome nema kraja... uvjeravamo se i na kraju druge decenije 21. vijeka!

U Gornjem Crnjelovu zakazana svečanost povodom otvaranja zdravstvene ambulante i pošte. Ukupna vrijednost radova oko 30 miliona dinara, prikupljenih sredstvima mjesnog samodoprinosa. Na svečanosti će govoriti Svetolik Gospić Brko, član Savjeta SRBiH, nosilac „Partizanske spomenice 1941. godine i jedan od organizatora ustanka u Semberiji u Drugom svjetskom ratu.

U Međašima adaptirana zgrada Područne škole „Petar Kočić“. Učenici će imati znatno povoljnije i prijatnije uslove za rad i učenje. U najudaljenijoj Mjesnoj zajednici Piperci, udaljenoj od Bijeljine oko 28 kilometara, gradi se novi školski objekat, pošljunčavaju putevi, prosijeca novi put Piperci – Bobetino Brdo – Čelić.

Informativna ustanova Radio - Bijeljina obilježila 15 godina rada. Nije uzalud rečeno: „Radio, ne radio, svira ti radio“. Radio – Bijeljina svakodnevno emituje program, čak i subotom i nedjeljom, ali i praznicima, uvijek je tu, da objavi zanimljivu i aktuelnu vijest, da pokrene akciju, da zasvira i zapjeva, ostvarujući ulogu svojevrsne javne tribine za različita mišljenja i inicijative... Već dugo, punih 17 godina ne oglašava se Radio – Bijeljina, te ove riječi sada služe samo kao podsjetnik na neka prošla vremena.

Za semberske poljoprivrednike duvan postaje sve atraktivnija i unosnija kultura, pišu ,,Semberske’’ u oktobru 1986. godine. Brežuljkasta područja i zemljišta slabijeg kvaliteta pogoduju uzgoju duvana, te se sve više domaćinstava u podmajevičkim selima odlučuje za proizvodnju ove industrijske biljke. Na području bijeljinske i ugljevičke opštine, te jeseni očekuje se rod težak oko 600 tona. Duvanom je te godine zasijano 400 hektara, što je znatno više nego prethodnih godina.

Muzej Semberije, sa svojim depadansima i Društvom prijatelja Muzeja, od prvog novembra do prvog decembra 1986. godine organizovao akciju „Mjesec Muzeja Semberije“. Muzej Semberije u tom trenutku raspolaže sa 15.000 vrijednih eksponata koje su mu darovali pjedinci i kolektivi i koji svojom istorijskom, kulturnom i umjetničkom vrijednošću kazuju sadašnjim i budućim generacijama o bogatoj i burnoj prošlosti ovoga kraja.

Semberski  kiseli kupus, u vakum  - pakovanju, putuje za Ameriku. Na sajmu u Beogradu, kupac iz Čikaga, kupio je kompletnu probnu proizvodnju, oko 14 tona kupusa, koji će plasirati na američko tržište. Tako je UPI-jeva Prehrambena industrija „Sava“ odškrinula vrata za značajan prodor na tržište SAD, bilježe ,,Semberske novine’’ sredinom decembra 1986. godine.

U 1986. godini prerađena je rekordna količina repe u Fabrici šećera u Velikoj Obarskoj – oko 181.000 tona. Ova količina repe prerađena je u roku od 68 dana, a dnevna prerada iznosila je 2.650 tona. To je predstavljalo povećanje kapaciteta za oko 30 odsto u odnosu na rekordnu 1982. godinu, kada je dnevno prerađivano 2.080 tona šećerne repe. Od ukupno prerađene sirovine proizvedeno je 22.600 tona šećera.
                               
Semberske novine - Pripremio Lj. Ljubojević