IZ PROŠLOSTI SEMBERIJE: BRODAC KROZ ISTORIJU :: Semberija INFO ::

 

IZ PROŠLOSTI SEMBERIJE: BRODAC KROZ ISTORIJU


Najveće selo u sjeveroistočnom dijelu Semberije i geografsko, a do skora i administrativno središte sela koje mu gravitira je Brodac.

Sastoji se iz dva zaseoka Donji i Gornji Brodac koji prema popisu stanovništva iz 1981. godine imaju ukupno 1.776 stanovnika koji žive u 562 domaćinstva.

Prema istraživanjima kustosa Zemaljskog muzeja u Sarajevu koje je vršeno 1955. godine, u području Brodca otkriveni su nalazi da je ovo područje bilo naseljeno još u rimsko doba.

Na lokalitetu, vlasništvo Aleksandra i Vlajka Mandića, otkriveni su ostaci rimske vile.

Iskopana je i veća količina rimskog novca iz III i IV vijeka nove ere. Na lokalitetu, vlasništvo Dimitrija Mitrovića, otkriven je staroslovenski grob sa vrlo dobro očuvanim kosturnicama i nekim bakarnim ukrasima.

Nema sumnje da je ovo područje bilo naseljeno u doba srednjovjekovne bosanske države, ali nedostaju pouzdani istorijski i arheološki podaci.

Nakon pada srednjovjekovne bosanske države pod Turke 1463. godine,  današnja Semberija je između 1463. i 1521. godine, dakle, skoro šest decenija bila tampon zona između Ugarske  i Turske.

Taj su kraj turski neredoviti odredi akinđija i martoloza pustošili, tako da je 1521. godine, kada su konačno Turci zaposjeli ovaj kraj, zatekli pustu zemlju bez stanovništva koje je prebjeglo preko Save u Ugarsku.  U prvom popisnom defteru iz 1533. godine  Brodac se ne spominje. Tek  u defteru  iz 1548. godine upisan je  Brodac  39 hrišćanskih domova, a u defteru  iz 1600 - 1604. upisano je u Brocu 47 hrišćanskih domova, pa je Brodac po stanovništvu bio na 6. mjestu među naseljima sadašnje Semberije.

Stagnacija razvoja Brodca nastala je poslije poraza Turaka pod Bečom 1638. godine.

Tada prodiru Austrijanci u današnju Semberiju pod vođstvom princa Ludvika Badenskog, a njegovim četama pridružuje se hrišćansko stanovništvo, pa kod njegovog uzmaka, s njime zajedno prelaze preko Save.

Tada je Brodac opustio. U austrijsko - turskom ratu 1716. godine Austrija je imala više uspjeha i Požarevačkim mirom 1718. godine dobila je skoro čitavu današnju Semberiju, koju je držala sve do ponovnog rata i mira u Beogradu 1739. godine.

Iz ovog perioda imamo neke podatke koje je saopštio austrijski istoričar Gustav Bodenštajn u svom djelu ,,Povijest naselja u Posavini 1718 - 1739. godine’’.  U tom djelu ima popis koje je vršila Austrija u današnjoj Semberiji i u popisu stanovništva sela Brodac, između ostalih, popisana je i porodica Božić, čiji potomci i danas žive u Brodcu.

Iz 1735. godine ima sačuvan izvještaj beogradske Mitropolije pod čijom je vjerskom jurisdikcijom bila i današnja Semberija. U tom izvještaju stoji da u selu Brodac postoje 72 domaćinstva pravoslavnih. Poslije beogradskog mira 1739. godine Brodac je stalno stagnirao, jer se najveći dio stanovništva preselio u Austriju preko Save, tako da u jednom izvještaju iz 1783. godine stoji da u selu Brodac postoji svega 10 domaćinstava.
Krajem 18. vijeka i početkom 19. vijeka Brodac je ponovo postao najveće naselje u sjeveroistočnom dijelu današnje Semberije, pa je kao takav dobio dozvolu od turskih vlasti i otvorio je srpsku osnovnu školu, prije 1834. godine.

U ovoj školi se školovao i pop Risto Savić iz Lomnice, kako je to zabilježio školski hroničar Risto Šušljik, koji veli da je ta škola radila sve do srpsko- turskih ratova 1876 - 77. godine kada je obustavljen rad, jer je bila u ratnoj zoni.

Novi okupator, Austro - Ugarska monarhija, okupirala je današnju Semberiju u septembru 1878. godine, a već 1879. godine u Brodcu je uspostavila seosku opštinu, koja je tada, pa sve do kraja 1958. godine neprekidno djelovala kao administrativno središte okolnih sela.

Prema podacima M. Papića, u djelu ,,Školstvo u BiH za vrijeme Austo-Ugarske’’, novi okupator u Brodcu je osnovao školu 1880. godine, a to ja današnja Osmogodišnja škola ,,Petar Kočić’’.

U toj školi bio je učitelj pjesnik i romanopisac Dušan Baranin.

Brodac ja danas napredno selo koje će tek doživjeti svoj procvat, kad se dovrše hidromelioracioni radovi i komasacija zemljišta koja je u toku.
 
,,Semberske novine’’ 1985. Godine (Mustafa H. Grabčanović)