:: Semberija INFO ::

 

MANASTIR PAPRAĆA U SREDNjEM VIJEKU BIO DUHOVNI I EKONOMSKI CENTAR (VIDEO)


Završena je prva faza arheoloških istraživanja u manastiru Papraća, koja su potvrdila da je ova pravoslavna bogomolja u srednjem vijeku bila duhovni i ekonomski centar regije.

U dvorištu manastira otkriveni su ostaci arhitekture i dijelovi velike nekropole iz 15. vijeka, među kojima i tri grobnice papraćkih igumana.

Pronađeni su freskopisi bogatog kolorita i luksuzna keramika iz Italije, a nastavak istraživanja trebalo bi da da konačan odgovor o vremenu gradnje manastira, koje se vezuje i za dinastiju Nemanjića.


Saborni hram posvećen Blagovještenju Presvete Bogorodice u manastiru Papraća najveći je pravoslavni hram u BiH. Njegova monumentalnost i brojni istorijski izvori ukazivali su na izuzetnu važnost manastira u srednjem vijeku.

Narodna predanja izgradnju manastira vezuju za dinastiju Nemanjić. Prva arheološka istraživanja, obavljena tokom septembra i oktobra, pokrenuta su na inicijativu Eparhije zvorničko-tuzlanske.

- Nadamo se da će ova istraživanja, odnosno prva faza koja je završena, pomoći da tačnije odredimo kada je manastir podignut. Poznato je da je to bila brojna monaška zajednica u srednjem vijeku, da su imali izuzetne veze sa carskom Rusijom, da su mnogi kaluđeri tamo išli, a pretpostavka je da je to bila i značajna biblioteka - kaže jerej Nemanja Erak.

Prvu fazu istraživanja obavili su arheolozi iz muzeja u Doboju, Bijeljini i Brčkom. Najznačajnija otkrića su unutar velike priprate, gdje su otkriveni ostaci više od 30 srednjevjekovnih grobova i tri grobnice igumana iz 16. vijeka.

- U jednom grobu pronađene su dvije osobe, vjerovatno majka sa djetetom. Taj grob nam je dao najviše podataka, jer ga je presjekao južni zid priprate, tako da znamo da je priprata izgrađena na groblju - navodi Snežana Antić, arheolog Muzej Semberije.

Bronzana dugmad, ostaci obuće i novčić, dio je artefakata pronađenih uz skelete, za koje istoričari pretpostavljaju da su iz 15. vijeka. Sadašnji hram je više puta rušen i obnavljan, o čemu svedoče i ostaci freskopisa.

- Ono što je važno za manastir Papraća jeste da je to jedan od rijetkih manastira, uz Dobrun, koji ima sačuvano relativno dobro freskoslikarstvo. Danas je ono samo vidljivo u glavnom dijelu crkve. Međutim, u ostacima priprate, otkriveni su ostaci freskopisa koji je praktično identičan sa ostatkom crkve - pojašnjava Aleksandar Jašarević, arheolog Regionalni muzej Doboj.

Arheolozi su pronašli i ostatke skupocjene keramike iz Italije, što se vezuje za 16. vijek. To svjedoči o vrlo dinamičnom životu i ekonomskoj snazi manastira, kao središtu gusto naseljenog i razvijenog kraja. Arheološki materijal, uz postojeće pisane izvore, trebalo bi da potvrde značaj manastira Papraća kao važnog kulturno-istorijskog spomenika Srba u BiH.
 
(RTRS)