STEVAN TRIVKOVIĆ, V.D. NAČELNIK ODJELjENjA ZA PRIVREDU: Proizvodnja hrane u Semberiji ima izuzetnu perspektivu


Stevan Trivković (45), magistar poljoprivrednih nauka, doktorant na završnoj godini doktorskih studija u Banja Luci, imenovan je za vršioca dužnosti načelnika u Odjeljenju za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina.

Trivković je osnovnu i srednju školu završio u Bijeljini, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu. Magistrirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, dok doktorske studije završava na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci. Deset godina, od 2000. do 2010. godine, radio je u Ministarstvu poljoprivrede, od 2010. do 2015. godine radio je u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, na poslovima republičkog poljoprivrednog inspektora. Od 2015. do 2018. godine obavljao je dužnost direktora Poljoprivrednog dobra „Semberija“, nakon čega se ponovo vratio u Republički inspektorat.

S obzirom na bogato profesionalno i radno iskustvo, stiče se utisak da je postavljena prava osoba na pravo mjesto, na čelo Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina. Trivković kaže, na početku razgovora, da se mora sagledati kompletno stanje, prije nego što se uđe u priču o budućnosti semberskog agrara.

- Semberija je svima prepoznatljiva kao „žitnica“, kako u Republici Srpskoj, tako i u BiH, odnosno u širem regionu. Na startu moramo znati čime raspolažemo. Semberija raspolaže sa značajnim prirodnim resursom, sa 50.000 hektara oraničnih površina. To je ogromno bogatstvo. U Bijeljini je uređeno i komasaciono područje, oko 30.000 hektara. Na dvadesetak hiljada hektara imamo hidro-melioracione sisteme. To je veliki potencijal za kvalitetnu, intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju na području Semberije.
Osim prirodnog resursa, mi moramo posjedovati znanje i nove tehnologije, jer bez zajedničke sinergije tih elemenata ne može se doći do kvalitetnih proizvoda sa kojima ćete biti konkurentni na domaćem i inostranom tržištu. Nas u oblasti poljoprivredne proizvodnje čekaju veoma zahtjevni standardi i propisi za izlazak na svjetsko tržište, prije svega, na tržište Evropske unije. Zbog toga se posebno moramo pozabaviti tom problematikom. Mnogi ne znaju da je oblast poljoprivrede uređena sa 20 zakonskih propisa na nivou Republike Srpske i sa deset zakonskih propisa na nivou BiH. I to dovoljno govori o koliko širokoj oblasti je riječ, kojoj se mora posvetiti posebna pažnja. Mi, kao Odjeljenje za poljoprivredu, imamo obavezu da budemo partner i institucijama na nivou Republike Srpske i na nivou BiH, ali i partner našim poljoprivrednim proizvođačima, kako bismo što lakše ispunili uslove i kriterijume koji će nas odvesti na međunarodno tržište“.

Stevan Trivković kaže da će ovo odjeljenje u narednih mjesec dana predložiti Skupštini grada da se odrede sredstva i ljudi koji će izraditi Osnove za korištenje poljoprivrednog zemljišta na području cijele Semberije.
- Želimo da jasno i precizno definišemo šta i na kom području možemo graditi i proizvoditi. To će biti usklađeno i sa prostorno – planskom dokumentacijom. S obzirom na to da se grad intenzivno razvija i širi, moramo tačno odrediti koje će se zemljište koristiti kao poljoprivredno. Stručni ljudi će izraditi polazni akt koji će nam dati smjernice kako da, prije svega, zaštitimo poljoprivredno zemljište, kako i na koji način da ga koristimo  u narednom periodu“.
 
Govoreći o limitirajućim faktorima za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju u Semberiji, Stevan Trivković kaže da, uprkos usitnjenom posjedu, nepovoljnoj starsonoj strukturi, zastarjeloj mehanizaciji, poljoprivredna proizvodnja u Semberiji ima izuzetnu perspektivu u smislu razvoja.
- Imamo ogroman potencijal u zemljištu, a sada intenzivno radimo na tome da se kompletna kanalska mreža stavi u funkciju navodnjavanja. Klimatske promjene su evidentne i zahtijevaju ulaganja u sisteme za navodnjavanje. Preduslov za dvije žetve godišnje je postojanje tih sistema. Za kvalitetnu produktivnost na poljoprivrednom gazdinstvu, da bi poljoprivrednik mogao živjeti od svog rada, neophodna su i određena znanja, vještine, kao i savremeni tehnološki procesi da bi se došlo do visokih prinosa po jedinici površine. Nije isto ukoliko  se ostvari prinos pšenice od četiri tone, a imate genetski potencijal za prinos do deset tona po hektaru. Zbog svega toga moramo imati što više stručnih, obrazovanih ljudi, koji će prenijeti znanje i iskustva na poljoprivredne proizvođače. Najvažnije je da omogućimo ljudima da žive od svog rada“, kaže Trivković, ističući da na području Bijeljine trenutno egzistira šest univerziteta i 23 fakulteta. Uz šest srednjih škola, Semberija ima ogroman potencijal za sticanje novih vještina i znanja u oblasti poljoprivredno – prehrambene proizvodnje.

- Ovo odjeljenje će insistirati na uvezanosti i dobroj koordinaciji proizvođačkog i prerađivačkog sektora. Što bude razvijeniji prerađivački sektor, to će zahtijevati i razvijeniji poljoprivredni sektor. Vjerujem da ćemo raspoloživim podsticajnim sredstvima uspjeti da animiramo prerađivače voća i povrća da se aktivno uključe u ovu priču. Uz pomoć sredstava iz predpristupnih fondova EU možemo pomoći proizvođačima da nabave savremenu mehanizaciju i opremu, a to je i uslov za dobijanje kvalitetnijih i konkurentnih poljoprivrednih proizvoda“, kaže Trivković za ,,Semberske novine’’, ističući da EU insistira na zdravoj i bezbjednoj hrani, te da na razvoj poljoprivrede usmjerava 40 odsto budžeta.                     

Semberija info