USPJEŠNE ŽENE MAJEVIČKOG SELA: ZA NjIH NEMA VIKENDA, NI SVECA


Žene na selu čine četvrtinu svjetskog stanovništva, uglavnom nisu vlasnice imanja, ali su zato glavna radna snaga u svojim domaćinstvima.

Žene su vitalni faktor od koga zavisi oživljavanje sela i ruralni razvoj u cjelini, te njihov nepovoljan položaj i problemi s kojima se suočavaju ne smiju biti marginalizovani’’, upozoravaju i nevladine organizacije koje brinu o pravima žena.

Primjer uspješne žene sa sela je Radenka Tešić, koja sa lakoćom vodi porodično imanje u Tobutu.
Ona okuplja društvo kada se radi, ali i kada se odmara.


– Priskočimo jedni drugima u pomoć i kada se sijeno skuplja, bere kukuruz, ,,uspremaju” šljive. Zato, kad dođu zimski mjeseci, pa nema toliko posla na imanju, imamo više vremena za sebe. Pozovem komšije i rodbinu. Na trpezu iznesem sve domaće i friško. Uglavnom ono što sam sama pripremila. Ima tu starih jela, ali i specijaliteta koje tek isprobavam’’, kaže ova vrijedna žena.

Mnogo joj je dragocjena i podrška najbližih.

– Sve što radim, radim kako bi moja porodica imala solidan i lijep život. Djecu školujem. Treba da završe fakultete, ali ih treba motivisati i da ostanu na selu, jer nigdje nije ljepše nego u zavičaju’’, poručuje ona.
Među prvima u selu se uključila u rad Udruženja ,,Agromajevica”, zahvaljujući kojem je dobila plastenik, pa se osim ratarstvom i stočarstvom počela baviti i plasteničkom proizvodnjom.

– Plastenik je velika investicija i ne bih mogla da ga priuštim iz kućnog budžeta. Sada lakše proizvodim i prodajem povrće i tako stičem dodatni prihod. Mnogo mi znači što imam svoj dinar. Osim toga, učestvujem na sajmovima, uspostavljam poslovne kontakte. To je i prilika da se družimo, jer žene sa sela malo vremena imaju za sebe’’, kaže Radenka.

I Slavica Prelić iz Tobuta živi od poljoprivrede. Svaki dan joj je, kaže, radni. Nema ni vikenda, ni sveca, a ni na godišnji nikada ne ide. Ipak, ne žali se.

– Imamo divnu prirodu, čist vazduh, kvalitetnu vodu. Jedemo zdravu hranu. Imamo svoje povrće, voće, mliječne proizvode. Sve bez aditiva, hemije. Nije lako, ali srećna sam ovdje’’, kaže Prelićka.
Prije 17 godina u Priboj stigla je i jedna Moldavka, Zinaida. Udala se u Miljanoviće, rodila troje djece.Aktivno se uključila u život sela, ali i pokazala veliko umijeće u poljoprivredi. Među prvima je, kaže, zasadila 2.000 sadnica paradajza, kao i 1.300 paprike, što je za Majevičane neuobičajeno.


– Rizikovala sam i uspjela. Imala sam čak pet tona paradajza i sve sam prodala’’, kaže Zinaida i poručuje ženama da rade ono što vole, a uspjeh neće izostati.

Problemi, ali i blagodeti života na selu zajednički su i mnogim drugim ženama u selu.
Od njih zavisi i oživljavanje sela. Iako se položaj žena u ruralnim područjima vremenom poboljšava, one se i dalje suočavaju sa brojnim problemima.