STEVO GAVRIĆ SMATRA DA JE DRUŽENjE SA PČELAMA JEDAN VID TERAPIJE: MEDONOSNA SEZONA ODLIČNO POČELA!


Stevo Gavrić (70), nastanjen u semberskom selu Hase, od 1995. godine bavi se pčelarstvom. Njegov pčelinjak je trenutno smješten u Priboju, na rodnom ognjištu. Stevo kaže da još uvijek ima sačuvane košnice koje je svojevremeno konstruisao i sklapao njegov otac, iz davne 1948. godine. On se pčelarenjem počeo baviti iz zdravstvenih razloga, smatrajući druženje s pčelama kao jedan vid terapije.
 
Na početku razgovora za ,,Semberske” Stevo Gavrić ističe da majski start sezone u pčelarstvu, sudeći po rezultatima prvog vrcanja meda, nagovještava jednu medonosnu godinu.

- Ova godina je dobro počela i prvo vrcanje je donijelo 21 do 22 kilograma bagremovog meda po sanduku. Naravno, oko 40 odsto meda ostaje u sanducima, kako bi pčele imale hranu za naredni period. Nakon prvih zdravstvenih problema i infarkta u 1995. godini, odlučio sam da nabavim prvu košnicu. S druge strane, pčelarstvo je i porodična tradicija, jer se i moj otac bavio proizvodnjom meda. Od tri pčelinja društva iz prve godine, ubrzo sam formirao trinaest pčelinjih društava. Ljudi koji se godinama bave pčelarstvom, rekli su mi da je u pitanju svojevrtsan vid terapije, jer je dovoljno nadisati se zraka iznad košnice i čovjek će se osjećati puno bolje, kaže Stevo Gavrić, ističući da je pčelarstvo više od hobija, jer može biti i značajan izvor prihoda za jedno domaćinstvo, ukoliko mu se čovjek ozbiljno posveti.


- U proteklih dvadesetak i više godina uspješno sam se borio protiv varoe, pratio sam sve promjene u košnicama i nastojao da za proljeće pripremim zdrava i snažna pčelinja društva koja će spremno dočekati proljetnu i ljetnu sezonu. Ukoliko se ne vodi računa o stanju u košnici, društva izlaze nejaka u proljeće i dolazi do uginuća većeg broja pčela. Izuzetno je važno procijeniti i to koliko pčelinjim društvima treba ostaviti hrane tokom zime. Zbog toga sam uvijek imao minimalne gubitke u košnicama. Naravno, treba pratiti i stanje sa varoom. Do kraja avgusta, kada se društva pripremaju za zimu, treba košnice, odnosno pčele očistiti od varoe. Nekada se dimljenje obavlja tri puta u određenim vremenskim razmacima, a nekada se ni nakon desetak dimljenja varoa ne može u potpunosti uništiti”, kaže Stevo Gavrić, ističući da dimljenje bez kontrole ne daje dobre rezultate.

On kaže da se nekada nije ni znalo za varou u našim krajevima i meda je bilo u izbobilju. Danas vladaju druga pravila u pčelarstvu. Od toga koliko pčelar obezbijedi hrane pčelama u zimskom periodu, zavisi i koliko će meda dobiti tokom sezone. Što se tiče pčelinjih proizvoda, Stevo kaže da je obezbjeđivao manje količine propolisa za svoje potrebe, dok polen i matičnu mliječ nije sakupljao, jer za to treba imati dobre uslove.

(ARHIVA SEMBERSKIH NOVINA)