INTERVJU: AID HANUŠIĆ, PREDSJEDNIK OSNOVNOG SUDA U BIJELjINI, SUDA KOJI JE OSTVARIO GODIŠNjU NORMU 120,44% :: Semberija INFO ::

 

INTERVJU: AID HANUŠIĆ, PREDSJEDNIK OSNOVNOG SUDA U BIJELjINI, SUDA KOJI JE OSTVARIO GODIŠNjU NORMU 120,44%


U toku su pripreme za digitalizaciju arhive

Osnovni sud u Bijeljini u prošloj godini ostvario je normu od 120,44%, što nije tako čest slučaj u pravosuđu BiH. Pored ostalih projekata čija realizacija je u toku, ove godine počele su i pripreme za digitalizaciju arhive. Podsjećamo, u Osnovnom sudu je oko 100 zaposlenih. Uz predsjednika i sekretara suda, tu su 22 sudija, jedan dodatni sudija, četiri stručna saradnika, 72 radnika i 20 sudijskih pripravnika-volontera. O ovome i drugim oblastima govori Aid Hanušić, predsjednikom ovog suda.
 
Digitalizacija arhive ove godine je aktuelna u sudu na čijem ste čelu. Kako teku pripreme?

-Od 8. aprila ove godine započeli smo projekat digitalizacije arhive, konkretno, počeli smo pripremne radnje na sređivanju spisa koji će biti digitalizovani. To je druga faza projekta Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, ,,Projekat unapređenja efikasnosti sudova i odgovornosti sudija i tužilaca u BiH’’, koji je započet 15. januara 2018. godine, a finansira ga Vlada Švedske.
 
 O čemu se tu radi, da bismo suštinu približili našim čitaocima?

-Jednostavnim jezikom, radi se o skeniranju kompletne arhivske građe, tačnije manuelne arhivske građe, pošto znamo da je od 2008. godine uveden CMS sistem i od tog momenta mi praktično imamo digitalizovanu građu. Sada se rade pripreme za skeniranje ostalih predmeta koji su nastali od početka osnivanja suda i koji se trajno čuvaju, kao što su, na primjer, ostavinski predmeti kojih najviše imamo i koje građani najčešće traže.
 
Šta time dobija sud, a šta dobijaju građani?

-Sud će biti mnogo efikasniji u pronalaženju nekog testamenta, rješenja, spisa. Moći će se brzo pronaći svaki predmet, štampati i dostaviti zainteresovanim građanima. Suština i jeste u tome da budemo efikasniji u radu i da građani brže mogu ostvariti svoje pravo.
 
Ima li problema u pripremama za digitalizaciju?

-Prema ranijem Zakonu o arhivskoj građi neki predmeti su vezani, lijepljeni, što nam sada predstavlja tehnički problem. Naravno, nekada se nije ni moglo pretpostaviti da će doći digitalno doba. Upravo u ovoj, pripremnoj fazi nam je pomoglo Visoko sudsko i tužilačko vijeće, ili savjet, tako što je ugovorom o djelu angažovalo pet radnika. To su radnici koji su prošli obuku, a radi se o diplomiranim pravnicima koji su bili pripravnici dvije godine u ovom sudu. Oni su, između ostalog, radili i na poslovima arhive, tako da su izvježbani i spremni za ovaj posao.
 
Koliko je do sada obrađeno predmeta?

-Možemo se pohvaliti rezultatima. Od 8. aprila  do 24. maja 2019. godine pripremili smo 11.835 predmeta koje već možemo da digitalizujemo. Treba reći da samo ostavinskih predmeta ima oko 60.000, a ima i drugih predmeta koji se trajno čuvaju, pa je teško procijeni kada će sve moći biti završeno. Prema našim proračunima, naši pripravnici dnevno urade od 80 do 120 predmeta, zavisno od stanja svakog pojedinog predmeta i ja im na tome čestitam.
 
U prošloj godini ostvareni su dobri rezultati u rješavanju sudskih predmeta. Šta možete o tome reći?

-Mi smo u februaru ove godine medijima prezentovali rezultate ovog suda u 2018. godini. Od 2016. godine raste procenat ostvarenja norme, pa je 2016. to bilo 109,12%, 2017. 110%, a u 2018. norma je stvarena sa 120,44%. Da pojasnim, recimo za 2018. godinu. Na početku te godine broj neriješenih predmeta iznosio je 153.721, što je naslijeđe iz ranijeg perioda. Od toga većinu čine predmeti RTV takse, a bilo ih je 146.605. Dalje, broj primljenih predmeta u 2018. bio je 15.993, a broj riješenih predmeta za isti period iznosi 28.104 predmeta, što je više od planiranog i dobar pokazatelj unapređenja rada i sudija i suda.
 
Za kraj, šta možete istaći kao prioritet u narednom periodu?

-Pokrenuti su mnogi projekti, o čemu javnost izvještavamo na redovnim konferencijama za medije. Ističem da smo zadovoljni saradnjom sa medijima, a imamo namjeru i u narednom periodu biti otvoreni za javnost i transparentni u svom radu. Jedan od prioriteta, važan projekat u kojem ovaj sud aktivno učestvuje, svakako su izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske. Kao predsjednik suda, aktivno učestvujem u aktivnostima radne grupe u kreiranju ovog Zakona. Naravno, tu je još mnogo toga na čemu radimo i o čemu ćemo redovno obavještavati javnost.
                                           
Semberske novine/SemberijaINFO/E.Musli