INTERVJU: RATOMIR DRAGANIĆ, NAČELNIK ODJELjENjA KOMUNALNE POLICIJE
Nemamo čarobni štapić, ali rezultati rada su vidljivi
Komunalni red, koji je jedan od ključnih faktora koji određuju kvalitet života građana, u našem gradu kontroliše Komunalna policija. Kako i šta sve radi ova gradska služba razgovarali smo sa Ratomirom Draganićem koji se na mjestu načelnika Komunalne policije nalazi od početka 2017. godine.
Pojavom komunalnih policajaca na ulicama našeg grada nerealno je bilo očekivati da se grad istog trena pretvori u oazu reda i mira. Međutim, neosporno je da se komunalna disciplina podigla na jedan viši nivo. Recite, koje su nadležnosti Komunalne policije?
-Po Zakonu o komunalnoj policiji, koji je donijet 2003., a izmijenjen 2013. godine, Komunalna policija ima 24 nadležnosti. Međutim, to nije sve, jer je odlukom naše lokalne zajednice broj nadležnosti porastao na 36. Djelujemo u oblasti komunalnog reda, a tu su, između ostalog, kontrola deponovanja komunalnog otpada, održavanje javnih površina, drvoreda i saobraćajnica, održavanje korita i obala rijeka i drugih vodenih tokova, objekata za snabdijevanje stanovnika vodom, vršenje dimnjačarskih poslova, kontrola rada ugostiteljskih objekata, zaštita od buke, održavanje kulturno-istorijskih spomenika i spomen-obilježja, uređenje i održavanje mjesnih grobalja, postavljanje imena i naziva na firme, kontrola uklanjanja snijega i leda, održavanje dvorišta... Zaista je dugačak spisak naših zaduženja, a tiče se svega što remeti svakodnevni život građana. Imamo problem, ne samo u Bijeljini, već i RS, kada su u pitanju napuštena domaćinstva. Dosta je i objekata u ruševnom stanju i zaraslo u korov, ali ne možemo ući u privatni posjed. U slučajevima kada uspijemo da uspostavimo kontakt s vlasnikom (koji je najčešće u inostranstvu), tada i taj problem bude riješen.
Koliko komunalnih policajaca ima Vaša služba i kako ste opremljeni?
-U Komunalnoj službi nas je ukupno 16, od toga 13 je komunalnih policajaca, tehnički sekretar, pravnik i ja kao načelnik. Raspolažemo sa tri vozila: jedno je nabavljeno 2017. godine, a dva stara vozila su još od 2003. godine. Želim istaći da su svi zaposleni u ovoj službi visokoobrazovani. Zatim, ukazao bih i na to da, kako zbog obima posla, a tako i broja stanovnika, Bijeljina treba veći broj komunalnih policajaca.
Svakodnevno ste angažovani na podizanju komunalne discipline. Na šta se građani najviše žale?
-Prvo, zahvalio bih sugrađanima koji nam pomažu kada je u pitanju komunalni red u našem gradu. Od polovine 2017. godine do danas bilo je više prijava, nego svih prethodnih godina. Da li je Komunalna policija počela raditi kako se od nje očekuje, pa su to građani prepoznali ili se probudila svijest građana, ne znam, ali zadovoljan sam činjenicom da građani prijavljuju slučajeve kršenja komunalnog reda. U prijavama koje nam stižu nisu svi slučajevi u našoj nadležnosti. Međutim, takve prijave ne vraćamo, nego ih prosljeđujemo nadležnim službama i inspekcijama. Mi smo u službi građana i stojimo im na raspolaganju 24 časa dnevno. Građani se žale na puno toga. Dosta je prijava po pitanju bacanja komunalnog otpada tamo gdje nije predviđeno, te razne oblike zakrčenja trotoara u gradskoj zoni koji onemogućavaju pješacima nesmetano kretanje. Ukazuju na komunalni nemar, na štete koje objesni pojedinci nanose gradskoj imovini, zauzimanje javne površine, razne vrste zagađenja životne sredine, noćnu galamu, napuštena domaćinstva, držanje životinja u gradskoj zoni...
Kako ocjenjujete stanje komunalnog reda na području grada Bijeljina, a samim tim i nivo svijesti građana o važnosti održavanja komunalnog reda u svojoj sredini?
-Puno je toga dovedeno u red, ali još je puno posla pred nama da bi mogli reći da smo zadovoljni. Nemamo čarobni štapić da sve brzo dovedemo u red. Kao jedan od primjera naveo bih to da su se 25 godina stvarale divlje deponije, a tek se 2017. godine ozbiljno se krenulo sa uvođenjem svih pravnih i fizičkih lica u evidenciju i kada bi svi iznosili komunalni otpad onda nema potrebe da se stvaraju divlje deponije i lako bi otklonili one koje su ranije nastale. Kada sam 2017. godine došao na mjesto načelnika Komunalne policije bilo je 40 divljih deponija, prošle godine taj broj se smanjio na 31, a sada ih je 21. Ubijeđen sam da će u naredne dvije - tri godine 90 odsto toga biti uklonjeno, a 10 odsto će se ponovo javljati, jer se svijest građana u seoskim sredinama o tome da se komunalni otpad ne baca na javne površine još nije probudila. Bijeljina je, mogu reći, najsređeniji grad u RS kad je u pitanju komunalni red. Istakao bih činjenicu da je cijeli grad bio na septičkim jamama, ali do kraja ove godine završiće se kanalizacija u užem dijelu grada. Ogroman je to posao koji je uradila Gradska uprava i to posebno treba istaći i pohvaliti. Komunalni red, ako je ljestvica od jedan do 10, onda je moja ocjena jaka osmica.
Organizatori ste tradicionalne godišnje ekološke akcije u Bijeljini ,,April- mjesec čistoće“. Akcija je ove godine počela nešto ranije, sadnjom 20 stabala u naselju Koviljuša, a tada ste najavili da će u ovogodišnjoj akciji još puno toga biti urađeno. Šta ste sve planirali?
-Puno stvari će biti urađeno, a u akciju čišćenja i uređenja grada uključene su brojne institucije, ustanove i nevladine organizcije. Pored čišćenja deponija smeća koje su uočene na području grada, planirano je više akcija uređenja grada, prije svega zelenih površina, zatim čišćenje kanala, te čišćenje lokalnih i magistralnih puteva, a grad će dobiti i još jedan veliki mural, biće to mural Sofke Nikolić. Posljednje sedmice aprila radnici ,,Komunalca’’ i radnici preduzeća ,,Dule trgo trans’’ besplatno će odvoziti na deponiju sav kabasti otpad sa svih lokacija u gradu. Svjesni značaja edukacije naših sugrađana, naročito djece vrtićkog i školskog uzrasta, naši komunalni policajci održaće niz predavanja u školama na temu zaštite životne sredine, a o tome ćemo više govoriti i u medijima. Želja nam je da svijest naših građana o važnosti očuvanja životne sredine bude na višem nivou, da brinu o zelenilu našeg grada. Jer, nažalost, ona još uvijek nije na nivou na kom bih ja želio da bude, kada je u pitanju čuvanje životne sredine od raznih oblika zagađenja.
Ako nastavimo da se nesavjesno ponašamo prema životnoj sredini ne znam kako će nam priroda moći da pruža sve što nam treba da bi opstali na planeti, jer je činjenica da se ljudska populacija, globalno gledano, u posljednje vrijeme definitivno igra sa sudbinom života na Zemlji.
Semberija info
Komunalni red, koji je jedan od ključnih faktora koji određuju kvalitet života građana, u našem gradu kontroliše Komunalna policija. Kako i šta sve radi ova gradska služba razgovarali smo sa Ratomirom Draganićem koji se na mjestu načelnika Komunalne policije nalazi od početka 2017. godine.
Pojavom komunalnih policajaca na ulicama našeg grada nerealno je bilo očekivati da se grad istog trena pretvori u oazu reda i mira. Međutim, neosporno je da se komunalna disciplina podigla na jedan viši nivo. Recite, koje su nadležnosti Komunalne policije?
-Po Zakonu o komunalnoj policiji, koji je donijet 2003., a izmijenjen 2013. godine, Komunalna policija ima 24 nadležnosti. Međutim, to nije sve, jer je odlukom naše lokalne zajednice broj nadležnosti porastao na 36. Djelujemo u oblasti komunalnog reda, a tu su, između ostalog, kontrola deponovanja komunalnog otpada, održavanje javnih površina, drvoreda i saobraćajnica, održavanje korita i obala rijeka i drugih vodenih tokova, objekata za snabdijevanje stanovnika vodom, vršenje dimnjačarskih poslova, kontrola rada ugostiteljskih objekata, zaštita od buke, održavanje kulturno-istorijskih spomenika i spomen-obilježja, uređenje i održavanje mjesnih grobalja, postavljanje imena i naziva na firme, kontrola uklanjanja snijega i leda, održavanje dvorišta... Zaista je dugačak spisak naših zaduženja, a tiče se svega što remeti svakodnevni život građana. Imamo problem, ne samo u Bijeljini, već i RS, kada su u pitanju napuštena domaćinstva. Dosta je i objekata u ruševnom stanju i zaraslo u korov, ali ne možemo ući u privatni posjed. U slučajevima kada uspijemo da uspostavimo kontakt s vlasnikom (koji je najčešće u inostranstvu), tada i taj problem bude riješen.
Koliko komunalnih policajaca ima Vaša služba i kako ste opremljeni?
-U Komunalnoj službi nas je ukupno 16, od toga 13 je komunalnih policajaca, tehnički sekretar, pravnik i ja kao načelnik. Raspolažemo sa tri vozila: jedno je nabavljeno 2017. godine, a dva stara vozila su još od 2003. godine. Želim istaći da su svi zaposleni u ovoj službi visokoobrazovani. Zatim, ukazao bih i na to da, kako zbog obima posla, a tako i broja stanovnika, Bijeljina treba veći broj komunalnih policajaca.
Svakodnevno ste angažovani na podizanju komunalne discipline. Na šta se građani najviše žale?
-Prvo, zahvalio bih sugrađanima koji nam pomažu kada je u pitanju komunalni red u našem gradu. Od polovine 2017. godine do danas bilo je više prijava, nego svih prethodnih godina. Da li je Komunalna policija počela raditi kako se od nje očekuje, pa su to građani prepoznali ili se probudila svijest građana, ne znam, ali zadovoljan sam činjenicom da građani prijavljuju slučajeve kršenja komunalnog reda. U prijavama koje nam stižu nisu svi slučajevi u našoj nadležnosti. Međutim, takve prijave ne vraćamo, nego ih prosljeđujemo nadležnim službama i inspekcijama. Mi smo u službi građana i stojimo im na raspolaganju 24 časa dnevno. Građani se žale na puno toga. Dosta je prijava po pitanju bacanja komunalnog otpada tamo gdje nije predviđeno, te razne oblike zakrčenja trotoara u gradskoj zoni koji onemogućavaju pješacima nesmetano kretanje. Ukazuju na komunalni nemar, na štete koje objesni pojedinci nanose gradskoj imovini, zauzimanje javne površine, razne vrste zagađenja životne sredine, noćnu galamu, napuštena domaćinstva, držanje životinja u gradskoj zoni...
Kako ocjenjujete stanje komunalnog reda na području grada Bijeljina, a samim tim i nivo svijesti građana o važnosti održavanja komunalnog reda u svojoj sredini?
-Puno je toga dovedeno u red, ali još je puno posla pred nama da bi mogli reći da smo zadovoljni. Nemamo čarobni štapić da sve brzo dovedemo u red. Kao jedan od primjera naveo bih to da su se 25 godina stvarale divlje deponije, a tek se 2017. godine ozbiljno se krenulo sa uvođenjem svih pravnih i fizičkih lica u evidenciju i kada bi svi iznosili komunalni otpad onda nema potrebe da se stvaraju divlje deponije i lako bi otklonili one koje su ranije nastale. Kada sam 2017. godine došao na mjesto načelnika Komunalne policije bilo je 40 divljih deponija, prošle godine taj broj se smanjio na 31, a sada ih je 21. Ubijeđen sam da će u naredne dvije - tri godine 90 odsto toga biti uklonjeno, a 10 odsto će se ponovo javljati, jer se svijest građana u seoskim sredinama o tome da se komunalni otpad ne baca na javne površine još nije probudila. Bijeljina je, mogu reći, najsređeniji grad u RS kad je u pitanju komunalni red. Istakao bih činjenicu da je cijeli grad bio na septičkim jamama, ali do kraja ove godine završiće se kanalizacija u užem dijelu grada. Ogroman je to posao koji je uradila Gradska uprava i to posebno treba istaći i pohvaliti. Komunalni red, ako je ljestvica od jedan do 10, onda je moja ocjena jaka osmica.
Organizatori ste tradicionalne godišnje ekološke akcije u Bijeljini ,,April- mjesec čistoće“. Akcija je ove godine počela nešto ranije, sadnjom 20 stabala u naselju Koviljuša, a tada ste najavili da će u ovogodišnjoj akciji još puno toga biti urađeno. Šta ste sve planirali?
-Puno stvari će biti urađeno, a u akciju čišćenja i uređenja grada uključene su brojne institucije, ustanove i nevladine organizcije. Pored čišćenja deponija smeća koje su uočene na području grada, planirano je više akcija uređenja grada, prije svega zelenih površina, zatim čišćenje kanala, te čišćenje lokalnih i magistralnih puteva, a grad će dobiti i još jedan veliki mural, biće to mural Sofke Nikolić. Posljednje sedmice aprila radnici ,,Komunalca’’ i radnici preduzeća ,,Dule trgo trans’’ besplatno će odvoziti na deponiju sav kabasti otpad sa svih lokacija u gradu. Svjesni značaja edukacije naših sugrađana, naročito djece vrtićkog i školskog uzrasta, naši komunalni policajci održaće niz predavanja u školama na temu zaštite životne sredine, a o tome ćemo više govoriti i u medijima. Želja nam je da svijest naših građana o važnosti očuvanja životne sredine bude na višem nivou, da brinu o zelenilu našeg grada. Jer, nažalost, ona još uvijek nije na nivou na kom bih ja želio da bude, kada je u pitanju čuvanje životne sredine od raznih oblika zagađenja.
Ako nastavimo da se nesavjesno ponašamo prema životnoj sredini ne znam kako će nam priroda moći da pruža sve što nam treba da bi opstali na planeti, jer je činjenica da se ljudska populacija, globalno gledano, u posljednje vrijeme definitivno igra sa sudbinom života na Zemlji.
Semberija info
