PRVI AVGUST: MEĐUNARODNI DAN STUPANjA NA SNAGU KONVENCIJE ZA ZABRANU KASETNE MUNICIJE


Međunarodnom konvencijom o zabrani kasetne municije zabranjeno je  korištenje, proizvodnje, skladištenje i trgovina kasetnim bombama. Konvenciju je krajem maja 2008. godine u Dablinu, u Irskoj, prihvatilo 107 zemalja i iste godine u decembru i potpisalo taj dokument. Među zemljama koje su odlučile da stave potpis na ovaj dokument je i Bosna i Hercegovina.
 
Konvencija je, kao međunarodno pravni akt stupila na snagu prvog augusta 2010. godine. Uprkos tome kasetne bombe se i dalje proizvode, prodaju, preprodaju i, nažalost, koriste.
 
Svaka kasetna bomba je posuda, kontejner iz kojeg se u širokoj zoni rasije nekoliko stotina malih bombi, od kojih svaka može i godinama da čeka aktiviranje kada može ubiti ili osakatiti čovjeka. 
Pošto takve bombe ne eksplodiraju čim dodirnu tlo, to oružje predstavlja dodatnu opasnost za zemlje pogođene takvim oružjem i u kojima još postoje i minska polja.
Male bombe iz kasetnih projektila su obojene, šarene, čime privlače djecu kojoj eksplodiraju u lice kad ih podignu s tla. 



Kasetna municija je nepouzdna i neprecizna. Tokom sukoba i dugo nakon njihovog završetka, ono ubija i sakati brojne civile. Ono otežava poslijeratni oporavak, jer puteve i polja čini nedostupnim poljoprivrednicima i humanitarcima.
  
Konvencija zabranjuje upotrebu, skladištenje, proizvodnju i prodaju kasetne municije, postavlja stroge rokove za uništavanje zaliha i čisćenje kontaminiranog zemljišta, te   obavezuje zemlje da pomažu preživjelim i pogođenim zajednicama.
  
Međutim, neke od najvećih svjetskih sila, uključujući SAD, Rusiju i Kinu, te veliki korisnici poput Izraela, Indije i Pakistana, odbili su podržati konvenciju, tvrdeći da kasetno streljivo ima legitimnu vojnu namjenu.

Semberija info