Dan ozonskog omotoča: Ozonski omotač štiti Planetu


Svjetski dan ozona se obilježava danas, 16. septembra, u pomen potpisivanja najuspješnijeg međunarodnog sporazuma kojim je omogućeno spašavanje ozonskog sloja od negativnih posljedica ljudskog djelovanja, Montrealskog protokola 1987. godine. Svrha obilježavanja je podizanje svijesti o problematici ozonskog omotača, te istraživanju načina kako ga očuvati, a obilježava se od 1994. godine.



Ozonski sloj Zemlji pruža zaštitu od štetnog dijela sunčevih zraka, a stvara se pod uticajem sunčeve svjetlosti i dio je Zemljine atmosfere od 10 do 50 km iznad površine planeta. Uprkos relativno niskoj koncentraciji ozona u atmosferi (maksimalne koncentracije ne prelaze 0,001 %), njegova je uloga u životu na Zemlji velika. Ovaj sloj ograničava štetno ultraljubičasto zračenje i njegovo dostizanje do Zemlje, što pruža zaštitu ljudskom zdravlju i čitavom ekosistemu. Debljina ozonskog omotača je oko tri mm, ali značajno varira usljed postojećih štetnih utjecaja.

,,Ozonska rupa” je prvi put primijećena osamdesetih godina prošlog vijeka, a utvrđeno je da su uzroci njenog nastanka fizikalno-hemijski procesi, u kojima atomi hlora i broma iz gasovitih freona i halona cijepaju molekule ozona. Postupno ukidanje i kontrola korištenja materija koje oštećuju ozon i time ga smanjuju, pomogla su u zaštiti ozonskog sloja za sadašnje i buduće generacije i značajno doprinijeli globalnim naporima u rješavanju klimatskih promjena. Projekcije pokazuju da će se ozonski sloj vratiti na visinu iz 1980. godine između 2050. i 2070. godine.

Zbog svoje opšte prihvaćenosti i provođenja, Montrealski je protokol primjer međunarodne saradnje, te se smatra jednim od najuspješnijih ugovora takve vrste. Za poređenje, u izazovu oštećenosti ozona globalna regulativa temeljena na Protokolu iz Kjota nije uspjela. Oba ozonska ugovora potpisalo je 197 stranaka, uključivši 196 država i Evropsku uniju, što ih čini prvim univerzalno ratifikovanim ugovorima u istoriji Ujedinjenih nacija.

​Agencije