Povedimo više računa o sebi, jedni o drugima i našoj Semberiji! :: Semberija INFO ::

 

Povedimo više računa o sebi, jedni o drugima i našoj Semberiji!


O tome šta je obilježilo 2018. godinu i kakvi su planovi u narednoj, govori gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.

Svaki dobar domaćin na kraju godine svodi račune i ocjenjuje godinu iza sebe. Kako Vi ocjenjujete godinu kojoj odbrojavamo poslednje dane?
Već je postao običaj da se kaže da godina nije bila laka, kao da, ocjenjujući godinu kao tešku, ljudi traže alibi za neke neuspjehe. Uostalom, kad je na našim prostorima godina bila laka?
U svakom slučaju, mislim da nema razloga da budemo nezadovoljni godinom iza nas. Ljudi u Semberiji su vrijedni i preduzimljivi i znaju da iz svake situacije izvuku maksimum, pa je tako bilo i u 2018. godini.
 
Šta je to što izdvajate kao bitno u 2018. godini?
Iza nas je godina u kojoj su održani opšti izbori i takve godine su uvijek dinamičnije od neizbornih. Kao gradonačelnik, moram da izrazim zadovoljstvo što u našem Gradu nije bilo tenzija kakvih je znalo da bude u nekim drugim izbornim godinama.
Istovremeno,  uspjeli smo da nastavimo ili završimo važne projekte i mislim da je taj kontinuitet ostvarivanja razvojnih projekata dobar pokazatelj da Bijeljina ide u dobrom smjeru.
 
Bez obzira na okolnosti, kapitalni projekti nisu dovođeni u pitanje. Često su se mogli čuti komentari naših sugrađana kako je Bijeljina razrovana, a Vaš odgovor je bio ,,da Bijeljina nije razrovana, nego je u izgradnji''.
Prvo moram da se zahvalim sugrađanima na strpljenju, ali i razumijevanju da su veliki infrastrukturni projekti poput izgradnje kanalizacije ne samo važni za bolje funkcionisanje grada, nego i prijeko neophodni za očuvanje zdrave životne sredine.
Izgradnja kanalizacije je projekat na koji se u Bijeljini čekalo praktično decenijama. Srećan sam što smo pri kraju tog projekta što se tiče ove faze. Iskoristiću priliku da zamolim građane u MZ „Vuk Karadžić“ za još malo strpljenja dok ne asfaltiramo saobraćajnice u njihovim ulicama. Svjesni smo da im je problem svakodnevno saobraćanje, ali kad završimo te ulice, one će dobiti potpuno novi izgled.
Možda je po vrijednosti neznatno u odnosu na vrijednost drugih radova, ali važno je i da je u svim ulicama u kojima je građena kanalizacija, posađeni drvoredi na mjestu ranijih koji su morali biti uklonjeni zbog obima radova.
Nastavili smo uređenje Poslovno-industrijske zone 2, gdje se već vidi nekoliko hala koje su završene ili su u izgradnji. Gradili smo infrastrukturu i u drugim gradskim i seoskim mjesnim zajednicama i svako ko prođe tim naseljima može da se uvjeri da su radovi izvedeni dobro.
Dozvolite da budem subjektivan, jer sam po struci prosvjetni radnik, ali posebno mi je drago što smo najzad završili novu školu i vrtić na Ledincima. Svi govorimo da su nam buduće generacije najvažnije, a izgradnjom ovog objekta, iako nismo bili nadležni, to smo i u praksi pokazali.
 
Bijeljina je svojevremeno imala velike fabrike koje su zapošljavale stotine radnika. Nakon tranzicije, njih više nema. Na mjestima gdje su neke od njih bile sada je nešto drugo, npr. tržni centri ili preuređeni poslovni prostori koji su prazni. Kakav je Vaš komentar?
Nije to tendencija samo u Bijeljini, niti samo u Srpskoj ili regionu. Taj problem postoji u mnogo zemalja, pogotovo tranzicionih, u kojima je mnogo velikih poslovnih sistema nakon privatizacije ugašeno, pa ni Bijeljina nije izuzetak. Mi imamo sreću da je pokrenuto mnogo malih i srednjih preduzeća u raznim oblastima privrede, koja su nadomjestila velika preduzeća koja su ugašena.
 
U Semberiji se desilo nešto malo neobično. Preduzeća sa dugogodišnjom tradicijom u preradi povrća i žitarica imaju probleme u proizvodnji ili su njihove kapije već zatvorene. S druge strane „procvjetale su“ ozbiljne firme za preradu drveta koje su prepoznatljive i na inostranim tržištima? Kako objasniti tu nelogičnost?
Tržište ima neka svoja pravila. Vješti, uporni i ljudi sa vizijom znaju da ta pravila prilagode sebi, a nerijetko i da ih promijene. Oni koji nemaju neku od tih osobina uglavnom ne iskoriste šansu koju su imali. Mi u Semberiji imamo jako uspješne drvoprerađivačke pogone, ali ne zaboravite na prerađivače voća i povrća, mlinare i proizvođače stočne hrane koji su izuzetno uspješni u svom poslu. Nažalost, „Žitopromet“ je došao tu gdje jeste, ali ne sumnjam da će se, uz dobru volju svih činilaca, naći rješenje za opstanak i ovog preduzeća.
 
Gradska uprava se ozbiljno uključivala i u rješavanje problema u Banji Dvorovi. Koji su potezi da Banja Dvorovi ponovo zauzme ozbiljno mjesto na turističkoj mapi Semberije, Republike Srpske i okruženja?Naravno da smo se uključili. Turizam je danas u Semberiji važna privredna grana, a kad razmislimo gdje je počela ta priča, svi znamo da je to bilo u Banji Dvorovi. Naravno, nije ovdje riječ samo o tradiciji, nego i o velikom potencijalu za budućnost.
Uz pomoć Gradske uprave, rukovodstvo i zaposleni su uspjeli da stabilizuju stanje u Banji, a da je kupališna sezona bila bolja, efekti stabilizacije bi se osjetili još više. Sledeći cilj nam je da osposobimo zatvoreni bazen za korišćenje, kako bi kapaciteti Banje bili korišćeni cijele godine, kao i da renoviramo hotel kako bi povećali broj noćenja. Pokušaćemo i da proširimo ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja. Nakon svih ovih mjera, sledeći korak biće traženje ozbiljnog strateškog partnera spremnog da uloži sredstva za pretvaranje Banje Dvorovi u ozbiljan regionalni zdravstveno-turistički centar.
 
Bijeljina je karakterisana kao grad mladih i grad studenata. Međutim, sve više mladih i obrazovanih napušta i ove prostore. Kako ih zaustaviti?
Ako se ovako nastavi, Republici Srpskoj prijeti demografska katastrofa. Mi u Bijeljini imamo sreću da, i pored odlaska dijela stanovništva, ljudi u Bijeljinu dolaze iz drugih krajeva. Izrasli smo i u ozbiljan visokoškolski centar sa nekoliko hiljada studenata, pa znatan dio tog mladog svijeta posle diplomiranja ostaje da živi i radi kod nas.
Za zaustavljanje trenda odlaska mladih ne treba mnogo mudrovanja – trebaju im posao, stabilnost i sadržaji koji su privlačni mladim ljudima. Za to nam treba saradnja svih nivoa vlasti, privrede, društvene zajednice, umjesto konflikata i tenzija koje sada dominiraju u BiH, otežavajući ispunjavanje sva tri uslova za ostanak mladih. Grad Bijeljina se maksimalno trudi, čak i van granica svojih nadležnosti, da stvori uslove za ostanak mladih, ali da imamo više podrške sa viših nivoa vlasti, rezultati bi bili kudikamo bolji.
 
Na prijemu za predstavnike medija izjavili ste da niste zadovoljni radom „Semberskih novina“. Na šta ste tačno mislili?
„Semberske“ su naše jedino štampano lokalno glasilo i zato se iz budžeta izdvaja oko 200.000 KM za njihovo funkcionisanje. Svjestan sam da je štampanim medijima sve teže da prate savremene trendove informisanja i da elektronski mediji i internet sve više preuzimaju vođstvo. Dovoljno je samo da pogledate pad tiraža svih novina i tu „Semberske“ nisu izuzetak, pogotovo što su sedmične novine, pa su informacije koje objavljuju uglavnom već obrađene u drugim medijima.
Mislim da „Semberske novine“ treba da promijene filozofiju i da, kao i drugi štampani mediji, mnogo više pažnje posvete brzom plasiranju informacija preko interneta i društvenih mreža. To je jedini način da na tržištu budu u boljem položaju i da se manje oslanjaju na gradski budžet.
 
Ima li nešto što ste planirali, a niste ostvarili u 2018. godini?
Očekivali smo da ćemo do kraja godine dovesti gas u Bijeljinu, kao i da ćemo završiti sav posao u ovoj fazi izgradnje kanalizacije, ali, dobro... Oba ova projekta su pri kraju.
Ono čime sam nezadovoljan, i u čemu nismo mnogo odmakli, je plan da izmjestimo autobusku stanicu iz centra Bijeljine na prostor nekadašnje željezničke stanice. Moram reći da za to nismo imali podršku Vlade RS bez koje ne možemo ništa uraditi, jer je Vlada vlasnik tog zemljišta.
Bilo bi dobro da smo sproveli i više aktivnosti na izgradnji sistema za zaštitu od poplava, ali zbog niza objektivnih teškoća, to ne ide onako kako smo planirali. Uspjeli smo da uredimo korito rijeke Janje u centru Janje i može da se vidi kako je to dobro i lijepo odrađeno (na zaboravimo da smo za to dobili donaciju od Turske razvojne agencije) i da privedemo kraju eksproprijaciju zemljišta za nastavak regulacije rijeke Janje, ali za sada smo tek na početku eksproprijacije zemljišta za drinski nasip.
 
Visoki ste funkcioner SDS-a i na čelu ste te stranke u Bijeljini. Jačina ove stranke u Semberiji nikad nije dovođena u pitanje. Da li je tako i sada?
Bijeljina pod rukovodstvom SDS uspijeva da se razvija uprkos tome što smo već bezmalo dvije decenije u opoziciji prema Vladi RS. SDS u Bijeljini i ja lično smo uvijek imali stav da je interes građana Semberije prvi interes kojim treba da se rukovodimo u politici i zato nikad nismo bili isključivi prema bilo kome na političkoj sceni. Znalo se i treba da se zna ko je na kojoj strani u politici, ali gledali smo da uvijek nađemo najmanji zajednički imenitelj i da ne budemo ostrašćeni. Takvu politiku vodimo i danas i siguran sam da to narod prepoznaje, a snagu jednoj stranci uvijek daje povjerenje naroda.
 
Koji su planovi za 2019. godinu?
Pored redovnih aktivnosti i projekata koji su pri kraju ili sam ih već pomenuo, očekujemo da se pokrenu konkretne aktivnosti na trasiranju i projektovanju auto-puta preko teritorije Grada Bijeljina, planiramo da konačno odredimo mjesto i pristupimo projektovanju gradske sportske hale, krenemo sa izmještanjem vatrogasnog doma iz centra grada, završimo zgradu Centra za socijalni rad...
 
Čestitka za praznike?
Mi političari i u čestitkama često volimo govorimo o velikim projektima i planovima za naredne godine, pa često zaboravimo šta je našim sugrađanima možda važnije.
Zato ću ovog puta poželjeti, prije svega, da svi povedemo više računa o sebi, jedni o drugima, o našim ulicama, mjesnim zajednicama i cijeloj Semberiji. Ne može niko više voljeti mjesto na kojem živimo od nas samih i ne može nam niko pomoći više nego mi sami sebi. Ako svi budemo tako radili, siguran sam da će naša Semberija biti još bolje mjesto za život u 2019. godini.
 
Verica Zelenović