Za „Semberija info“ govori Dalibor Zarić, dipl. pravnik iz Bijeljine, imenovani miritelj u Javnoj ustanovi „Agencija za mirno rješavanje radnih sporova” Banja Luka: o postupku mirnog rješavanja radnog spora, uslovima za njegovo pokretanje, kao i drugim važnim informacijama u vezi sa ovim postupkom. Cilj je promovisanje ovog načina rješavanja radnih sporova, za koje imenovani miritelj ističe da je efikasniji i ekonomičniji, kao i manje stresan za stranke, jer je po svojoj prirodi jednostavniji od vođenja sudskih postupaka.


 
Javna ustanova „Agencija za mirno rješavanje radnih sporova” Banja Luka, prva je institucionalizovana služba u Republici Srpskoj koja se bavi mirnim rješavanjem radnih sporova, individualnih i kolektivnih, kao alternativnim načinom rješavanja sporova između strana u sporu. Agencija je osnovana u skladu sa zakonom, a osnivač je Vlada Republike Srpske.
 
Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova, uređuju se način i postupak mirnog rješavanja individualnih i kolektivnih radnih sporova, izbor, prava i obaveze arbitara i miritelja, kao i način osnivanja tijela za mirno rješavanje radnih sporova, te druga pitanja od značaja za mirno rješavanje radnih sporova. Zakon o radu takođe upućuje na mirno rješavanje radnih sporova, na način da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa, može da podnese prijedlog za mirno rješavanje radnog spora nadležnom organu ili tužbu nadležnom sudu za zaštitu tog prava. Prijedlog može da se podnese u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu prava, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana učinjene povrede. Ukoliko pokušaj rješavanja spora kroz postupak mirnog rješavanja radnog spora nije uspio, radnik može da podnese tužbu nadležnom sudu. Potrebno je istaći da radnik može, a ne mora, da pokrene ovaj postupak i može nesmetano da se odluči za podnošenje tužbe sudu, ukoliko ne želi pokretati postupak mirnog rješavanja radnog spora, odnosno nije uslovljeno podnošenje tužbe, obaveznim provođenjem postupka mirnog rješavanja radnog spora.
 
Mirno rješavanje radnih spovora je način dobrovoljnog rješavanja radnih sporova između strana u sporu uz učešće arbiratara i miritelja, mirovnog vijeća ili arbitražne komisije, ukoliko zakonom nije drugačije uređeno.
 
Radni sporovi se dijele na individualne i kolektivne radne sporove, a dalje kolektivni radni sporovi se dijele na pravne kolektivne radne sporove i interesne kolektivne radne sporove. Razlika u ova dva pomenuta kolektivna radna spora jeste da se pravni kolektivni radni spor odnosi na spor povodom primjene kolektivnog ugovora ili drugih opštih akata poslodavca, a interesni kolektivni radni spor je spor povodom zaključivanja, izmjena i dopuna ili otkaza kolektivnog ugovora, ostvarivanja prava na sindikalno organizovanje, štrajk i drugih kolektivnih prava. Strane u individualnom random sporu su radnik i poslodavac, a strane u kolektivnom random sporu su učesnici u zaključivanju kolektivnog ugovora i subjekti kolektivnih prava.
 
Arbitar je lice koje samostalno ili kao član arbitražne komisije predlaže i sačinjava sporazum ili daje prijedlog za okončanje spora, a miritelj je lice koje samostalno ili kao član mirovnog vijeća predlaže, sačinjava sporazum i daje prijedloge i preporuke za okončanje spora.
 
Postupak mirnog rješavanja radnog spora je besplatan i svaki radnik (bez obzira na vrstu i režim reguglisanja radnog odnosa) i poslodavac (bez obzira na oblik organizovanja) ima pravo da svojim prijedlogom pokrene postupak mirnog rješavanja radnog spora.
 
U individualnim radnim sporovima Agencija je nadležna da postupa i rješava sporove koji se odnose na: ponudu i zaključivanje ugovora o radu pod izmjenjenim okolnostima, neisplaćivanje plata, otkaza ugovora o radu, neisplaćivanje naknada (prevoz, topli obrok, regres, otpremnine prilikom odlaska u penziju), naknadu štete i otpremninu povodom otkaza ugovora o radu. U kolektivnim radnim sporovima Agencija je nadležna za pitanja zaključivanja kolektivnog ugovora, izmjena i dopuna kolektivnog ugovora, primjene kolektivnog ugovora, otkaza kolektivnog ugovora, ostvarivanja prava na sindikalno organizovanje, ostvarivanje prava na štrajk i drugih kolektivnih prava. Agencija je nadležna I za druge sporove proizašle iz primjene opštih akata poslodavca.
 
Zarić ističe da je najvažnija prednost kod mirnog rješavanja radnog spora – da je postupak brz i efikasan, odnosno da su rokovi i faze postupka propisane u vrlo kratkim rokovima, a pored toga postupak je besplatan za stranke u postupku. Arbitar ili miritelj imaju rok od 30 dana od dana prijema ili preuzimanja predmeta, da podnesu izvještaj o istom, te da dostave sporazum, ukoliko je isti zaključen. Dalje ističe da pored toga, strane u postupku imaju priliku da se informišu o pravima i obavezama koje su dužne ili su bile dužne da ispune, te kroz ovaj postupak smanje rizik od nepotrebnih troškova i vođenja sudskih postupaka, koji iako su po svojoj prirodi hitni i prioritetni za rješavanje, duže traju od postupka mirnog rješavanja radnog spora. Takođe, navodi da je način pokretanja postupka jednostavan, odnosno potrebno je popuniti obrazac koji je istaknut na sajtu agencije, te se isti može poslati putem pošte ili se može podnijeti elektronski, na e-poštu Agencije. Takođe, prilozi (dokazi) na kojima se temelji povreda određenog prava može da se podnese uz obrazac imena svedoka (ako ih imaju) ili da se u toku postupka isti predoče miritelju, te će na taj način činiti sastavni dio spisa i isti će biti uzeti u razmatranje tokom trajanja postupka. Ukoliko se strane u sporu usaglase i u skladu sa Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova i drugim nižim aktima koji proizilaze iz Zakona i zaključe Sporazum (koji svojeručno potpisuju strane u sporu i miritelj/arbirat), isti ima snagu izvršne isprave. Ukoliko se ne zaključi Sporazum, miritelj/arbitar podnosi izvještaj o provedenom postupku i predlaže Agenciji da donese Zaključak, koji između ostalog upućuje strane na sudsku zaštitu.
 
Zarić zaključuje da je su se strane u sporu prepoznale ovaj postupak kao najbolji način za rješavanje radnog spora, zbog svih njegovih prednosti koje su istaknute u prethodno navedenom, te da se trendovi mjenjaju i da se očekuje da u budućem periodu bude manje sudskih postupaka, odnosno da će se radni sporovi pretežno rješavati kroz postupak mirenja.

---

Bijeljina - Dalibor Zarić, Agencija za mirno rješavanje radnih sporova: "BESPLATAN, brz i efikasan način rješavanja radnih sporova" - NOVI GLAS