Mađarska i Poljska blokirale dugoročni budžet EU-a i plan za oporavak
Mađarska i Poljska su u ponedeljak, 16. novembra, blokirale donošenje dijela paketa o sedmogodišnjem budžetu Evropske unije i plana za oporavak, jer se ne slažu s mehanizmom kojim se evropska sredstva uslovljavaju vladavinom prava, saznaje se od njemačkog predsjedništva.
Ambasadori država članica su potvrdili kvalifikovanom većinom kompromis o mehanizmu uslovljenosti, koji se službeno naziva propis o zaštiti budžeta EU-a. Ta je odluka poslata na usvajanje državama članicama pisanim postupkom.
Njemačko predsjedništvo navodi da je "načelno" postignut dogovor i o VFO-u i paketu za oporavak, ali da su "dvije članice izrazile rezerve jer se protive jednom elementu cijelog paketa, ali se ne protive VFO-u kao takvom".
Što se tiče odluke o vlastitim prihodima budžeta EU-a, nije bilo konsenzusa predstavnika svih zemalja članica, tako da se nije mogao pokrenuti pisani postupak donošenja odluke, dodaje njemačko predsjedništvo, koje nigdje ne navodi da je riječ o Mađarskoj ili Poljskoj. Međutim, jasno je da je riječ o tim zemljama jer su njihovi čelnici sami najavili blokadu.
Mađarska i Poljska su najavile da neće podržati dogovoreni paket ako se ostane pri dogovorenom tekstu u uslovljenosti vladavinom prava.
Mađarski i poljski veto mogao bi EU dovesti u veliku krizu, usred već postojeće zdravstvene krize uzrokovane pandemijom korona virusa.
Lideri zemalja članica Evropske unije postigli su u julu politički dogovor o novom sedmogodišnjem budžetu za period od 2021. do 2027. godine u vrijednosti 1.074 milijarde evra i planu za oporavak od 750 milijardi evra, od čega je 390 milijardi bespovratne pomoći, a 360 milijardi zajmova. Ukupno je to više od 1.800 milijardi evra.
Da bi se taj politički dogovor mogao početi provoditi, potrebno je obaviti zakonodavni postupak, što je posao Savjeta i Evropskog parlamenta.
U pregovorima između Savjeta i Parlamenta koji su trajali sedmicama najteža pitanja bila su uslovljavanje evropskih sredstava vladavinom prava, kao i zahtjevi Parlamenta da se povećaju sredstva za ključne evropske programe. Zemlje članice nisu pristajale na povećanje sredstava, jer bi to značilo ponovno otvaranje paketa koji je teškom mukom dogovoren na samitu lidera EU-a u julu.
Postignute kompromise u pregovorima trebaju potvrditi i Savjet i Parlament da bi odluke mogle da stupe na snagu.
Semberija info
Ambasadori država članica su potvrdili kvalifikovanom većinom kompromis o mehanizmu uslovljenosti, koji se službeno naziva propis o zaštiti budžeta EU-a. Ta je odluka poslata na usvajanje državama članicama pisanim postupkom.
Njemačko predsjedništvo navodi da je "načelno" postignut dogovor i o VFO-u i paketu za oporavak, ali da su "dvije članice izrazile rezerve jer se protive jednom elementu cijelog paketa, ali se ne protive VFO-u kao takvom".
Što se tiče odluke o vlastitim prihodima budžeta EU-a, nije bilo konsenzusa predstavnika svih zemalja članica, tako da se nije mogao pokrenuti pisani postupak donošenja odluke, dodaje njemačko predsjedništvo, koje nigdje ne navodi da je riječ o Mađarskoj ili Poljskoj. Međutim, jasno je da je riječ o tim zemljama jer su njihovi čelnici sami najavili blokadu.
Mađarska i Poljska su najavile da neće podržati dogovoreni paket ako se ostane pri dogovorenom tekstu u uslovljenosti vladavinom prava.
Mađarski i poljski veto mogao bi EU dovesti u veliku krizu, usred već postojeće zdravstvene krize uzrokovane pandemijom korona virusa.
Lideri zemalja članica Evropske unije postigli su u julu politički dogovor o novom sedmogodišnjem budžetu za period od 2021. do 2027. godine u vrijednosti 1.074 milijarde evra i planu za oporavak od 750 milijardi evra, od čega je 390 milijardi bespovratne pomoći, a 360 milijardi zajmova. Ukupno je to više od 1.800 milijardi evra.
Da bi se taj politički dogovor mogao početi provoditi, potrebno je obaviti zakonodavni postupak, što je posao Savjeta i Evropskog parlamenta.
U pregovorima između Savjeta i Parlamenta koji su trajali sedmicama najteža pitanja bila su uslovljavanje evropskih sredstava vladavinom prava, kao i zahtjevi Parlamenta da se povećaju sredstva za ključne evropske programe. Zemlje članice nisu pristajale na povećanje sredstava, jer bi to značilo ponovno otvaranje paketa koji je teškom mukom dogovoren na samitu lidera EU-a u julu.
Postignute kompromise u pregovorima trebaju potvrditi i Savjet i Parlament da bi odluke mogle da stupe na snagu.
Semberija info
