MMF NIJE PROTIV PRIVREMENOG SMANjENjA AKCIZA NA GORIVO
- BiH nije implementirala 15 od 26 reformi usmjerenih na poboljšanje fiskalne politike, stabilnost ekonomije i jačanje dobrog upravljanja, dok je djelimično implementirano samo pet, navedeno je u Izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda o konsultacijama po članu IV za BiH za 2022. godinu.
Ove konsultacije predviđene su ugovorom o osnivanju ove organizacije i sprovode se u okviru mandata misije MMF-a.
Posebne zamjerke u izvještaju odnose se na povećanje javne potrošnje, nedovoljno mjera u oblasti socijalne politike, nerekonstruisanje javnih preduzeća u većinskom državnom vlasništvu i nedostatku napora u jačanju pravne države.
S obzirom na to da BiH nije razvila adekvatnu socijalnu zaštitu najugroženijih kategorija stanovništva, u MMF-u nisu protiv privremenog smanjenja akciza na gorivo, iako smatraju da ova mjera generalno nije najbolje rješenje.
Međutim, kada je riječ o idejama da se uvede diferencirana stopa PDV-a, MMF je protiv.
Takođe, oni upozoravaju da ne bi trebalo pokretati javna davanja u kontekstu dolazećih opštih izbora u oktobru, kao i da bi generalno trebalo obuzdati potrošnju u javnom sektoru.
"Neke od fiskalnih mjera koje vlasti razmatraju mogle bi trajno da oslabe poreski sistem i dovedu do nekontrolisane javne potrošnje. Posebno, osoblje MMF-a se protivi uvođenju diferencirane stope PDV-a, jer bi to bilo skupo sprovesti, a dovelo bi do još više izbjegavanja plaćanja poreza", upozoreno je.
Umjesto toga, preporučuju povećanje investicija u javni sektor kako bi se pospješio rast u srednjoročnom periodu.
Reforme bi, kako predlažu, po mogućnosti trebalo finansirati povoljnim kreditima od strane međunarodnih finansijskih institucija, a trebalo bi da ih prate reforme koje bi ojačale implementaciju investicija i efikasnost.
Posebni izazovi odnose se na efekte ukrajinskog sukoba na bh. ekonomiju. Naime, iako procjenjuju da direktni efekti neće biti značajni zbog malog učešća Rusije i Ukrajine u bruto domaćem proizvodu, cijene energenata i hrane će imati veliki uticaj i na smanjenje rasta i na pojačanu inflaciju.
"Inflacija će ostati na visokom nivou tokom 2022. godine podstaknuta visokim cijenama hrane i goriva", istakli su.
Što se tiče javnih preduzeća, u MMF-u upozoravaju da su mnoga jedva profitabilna ili prave gubitke, dok za neka ističu da se bave aktivnostima za koje ne postoje očigledna svrha u javnim politikama.
"Osim toga, upravljanje ovim preduzećima ne ispunjava smjernice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj i na niskom je nivou u poređenju s regionalnim konkurentima. Vlade oba entiteta obećale su da će uspostaviti centralni nadzor nad ovim preduzećima u kancelarijama premijera, ali regrutovanje osoblja još nije počelo", naglašeno je, uz napomenu da nema konkretnih koraka procjene finansijskih rizika unutar ministarstava finansija.
Naglašeno je da se vlasti RS i dalje suprotstavljaju uspostavljanju centralnog registra računa privatnih lica, kao i da je EU suspendovala finansiranje za projekte u RS. U MMF-u upozoravaju da bi ovo moglo dovesti do slabljenja mjera protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Upozoravaju i da BiH kasni u proizvodnji kapaciteta za obnovljive izvore energije te ističu da bi činjenica da je većina kapaciteta proizvodnje energije iz uglja mogla dovesti do problema kada 2025. godine počne implementacija mehanizma za plaćanje ispuštanja ugljen-dioksida u atmosferu.
(Nezavisne)
Ove konsultacije predviđene su ugovorom o osnivanju ove organizacije i sprovode se u okviru mandata misije MMF-a.
Posebne zamjerke u izvještaju odnose se na povećanje javne potrošnje, nedovoljno mjera u oblasti socijalne politike, nerekonstruisanje javnih preduzeća u većinskom državnom vlasništvu i nedostatku napora u jačanju pravne države.
S obzirom na to da BiH nije razvila adekvatnu socijalnu zaštitu najugroženijih kategorija stanovništva, u MMF-u nisu protiv privremenog smanjenja akciza na gorivo, iako smatraju da ova mjera generalno nije najbolje rješenje.
Međutim, kada je riječ o idejama da se uvede diferencirana stopa PDV-a, MMF je protiv.
Takođe, oni upozoravaju da ne bi trebalo pokretati javna davanja u kontekstu dolazećih opštih izbora u oktobru, kao i da bi generalno trebalo obuzdati potrošnju u javnom sektoru.
"Neke od fiskalnih mjera koje vlasti razmatraju mogle bi trajno da oslabe poreski sistem i dovedu do nekontrolisane javne potrošnje. Posebno, osoblje MMF-a se protivi uvođenju diferencirane stope PDV-a, jer bi to bilo skupo sprovesti, a dovelo bi do još više izbjegavanja plaćanja poreza", upozoreno je.
Umjesto toga, preporučuju povećanje investicija u javni sektor kako bi se pospješio rast u srednjoročnom periodu.
Reforme bi, kako predlažu, po mogućnosti trebalo finansirati povoljnim kreditima od strane međunarodnih finansijskih institucija, a trebalo bi da ih prate reforme koje bi ojačale implementaciju investicija i efikasnost.
Posebni izazovi odnose se na efekte ukrajinskog sukoba na bh. ekonomiju. Naime, iako procjenjuju da direktni efekti neće biti značajni zbog malog učešća Rusije i Ukrajine u bruto domaćem proizvodu, cijene energenata i hrane će imati veliki uticaj i na smanjenje rasta i na pojačanu inflaciju.
"Inflacija će ostati na visokom nivou tokom 2022. godine podstaknuta visokim cijenama hrane i goriva", istakli su.
Što se tiče javnih preduzeća, u MMF-u upozoravaju da su mnoga jedva profitabilna ili prave gubitke, dok za neka ističu da se bave aktivnostima za koje ne postoje očigledna svrha u javnim politikama.
"Osim toga, upravljanje ovim preduzećima ne ispunjava smjernice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj i na niskom je nivou u poređenju s regionalnim konkurentima. Vlade oba entiteta obećale su da će uspostaviti centralni nadzor nad ovim preduzećima u kancelarijama premijera, ali regrutovanje osoblja još nije počelo", naglašeno je, uz napomenu da nema konkretnih koraka procjene finansijskih rizika unutar ministarstava finansija.
Naglašeno je da se vlasti RS i dalje suprotstavljaju uspostavljanju centralnog registra računa privatnih lica, kao i da je EU suspendovala finansiranje za projekte u RS. U MMF-u upozoravaju da bi ovo moglo dovesti do slabljenja mjera protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Upozoravaju i da BiH kasni u proizvodnji kapaciteta za obnovljive izvore energije te ističu da bi činjenica da je većina kapaciteta proizvodnje energije iz uglja mogla dovesti do problema kada 2025. godine počne implementacija mehanizma za plaćanje ispuštanja ugljen-dioksida u atmosferu.
(Nezavisne)
