PLANTAŽA DUNjA BRANISLAVA TOMIĆA U GLOGOVCU :: Semberija INFO ::

 

PLANTAŽA DUNjA BRANISLAVA TOMIĆA U GLOGOVCU


Sredinom i krajem oktobra zamirišu žute dunje i, kao nagovještaj pozne jeseni i zime, premještaju se na ormare i kredence gdje će njihov opojni miris dugo još podsjećati ukućane na plodnu i berićetnu godinu iza nas.
 
Tako je u pjesmi… A, kako je na imanju Branislava Tomića iz Glogovca, uvjerili smo se ovih dana, prilikom posjete njegovoj plantaži dunja.

Branislav je prije tri godine zasadio stotinjak sadnica leskovačke i, kao oprašivač, vranjske dunje, na površini od 2,5 dunuma.

-Dunjik je u trećoj godini i ovo je prva ozbiljnija berba. Imaću  dva i po do tri kilograma dunja po stablu, ukupno oko tristo kilograma dunje. Tek u petoj godini može se očekivati neki ozbiljniji rod. Oko desetak odsto sadnica su oprašivači, vranjska dunja. Morao sam instalirati i sistem za navodnjavanje, kap po kap, jer je dunja zahtjevna u prvim godinama, dok je mlad zasad. Podložna je biljnim bolestima. Posebno je izražena ervinija, za koju ne postoji sredstvo ni za preventivu, ali ni za liječenje. Zbog toga se stablo mora na vrijeme ojačati i neophodno je navodnjavanje. Mnogi dunjici su iskrčeni zbog ervinije. Ervinija napada list, grane se suše i tu pomoći nema”.

Branislav, po struci tehnolog, kaže da još iz djetinjstva pamti trenutke kada je baka ili majka unosila dunje u kuću.



-Dunja je zdravo i kvalitetno voće, koje je kod nas zapostavljeno. Puno je načina da se od dunje dobiju zdravi proizvodi, kao što je sok, slatko, džem, kompot, likeri ili rakija dunjevača. Tržišna cijena dunje trenutno može ići do jedne KM po kilogramu. U Semberiji ima još nekoliko manjih zasada dunje. U Srbiji je to ozbiljnija proizvodnja i dunja se izvozi na evropsko tržište. Uz dunje, imam i devedeset pčelinjih društava. Već treća godina za pčelarstvo bila je izuzetno teška, na granici opstanka. Pčelarstvo kod nas nije ozbiljno shvaćeno. To je ozbiljna grana poljoprivrede. Pčelarstvom se ne možete baviti samo u slobodno vrijeme. Zaštita pčelinjaka od varoe, zazimljavanje, obezbjeđenje hrane za pčele, sve to podrazumijeva da u pčelinjaku budete onda kada je to pčelama neophodno”, kaže za ,,Semberija info’’ Branislav Tomić.

Semberija info