MILENKO STEVANOVIĆ: IZA NAS JE TEŠKA POSLOVNA GODINA
Ova poslovna, 2020. godina, biće zabilježena kao jedna teška poslovna godina za većinu bijeljinskih privrednika i kao takva vjerovatno će dugi niz godina biti upamćena kao takva, kaže na početku razgovora za „Semberske novine“ Milenko Stevanović, predsjednik Savjeta za privredu grada Bijeljina, trenutno na funkciji direktora bijeljinskog „Steko centra“.
-Najteži period za poslovanje bio je u ovoj godini mart, april i maj. Naravno, u tom prvom talasu najteže je bilo malim privrednicima, zanatlijama, vlasnicima malih i srednjih preduzeća, te ugostiteljima. Uz brigu o zdravlju stanovništva, bio je prisutan i problem otežanog rada u preduzećima, jer su se striktno morala pridržavati propisanih epidemioloških mjera. Te mjere su podrazumijevale reorganizaciju poslovanja, rad u otežanim uslovima, rad sa manjim brojem radnika, zabranu kretanja, što je uticalo i na raspored radnog vremena. Bilo je problema na granicama, uz otežan protok robe. Gradska uprava je u tom periodu donijela neke mjera za ublažavanje novonastale situacije, dok je, s druge strane, Vlada Republike Srpske donijela određene mjere koje su i polučile određene efekte. U međuvremenu su neka preduzeća zatvorena, mnogi su radili i rade u otežanim uslovima, a ima i preduzeća koja su zadržala kontinuitet, pa čak i povećala fizički obim proizvodnje“.
Šta treba u ovom periodu preduzeti, da bismo spremnije ušli u novu poslovnu godinu?
-Mišljenja sam da treba što prije konstituisati vlast na lokalnom nivou, dok se od Agencije za mala i srednja preduzeća, Regionalne privredne komore, Gradskog odjeljenja za privredu i naših konzularnih predstavništava u inostranstvu očekuje da izvrše detaljne analize i da pronađu najbolja moguća rješenja za privredu. Analizirao sam podatke poslovanja na desetomjesečnom nivou na području grada Bijeljina. Dominantno je područje poljoprivrede, proizvodnje žitarica, mesa, mlijeka i povrća, kao i prerada drveta. Drvnoprerađivački sektor je zabilježio gubitke u rasponu od 1,9 pa do 7,8 odsto, u oblasti proizvodnje namještaja, u odnosu na prošlu godinu. Izvoz za deset mjeseci manji je za 2,34 odsto. Nadam se da će drvnoprerađivački sektor ovu godinu okončati bez nekih većih posljedica po poslovanje. Prerađivačka industrija, metalna i prehrambena, zabilježila je značajnije gubitke u poslovanju. Tu su proizvođači alkoholnih i bezalkoholnih pića, prerađivači kože, duvana, tekstila, proizvodnja obuće, turizam i ugostiteljstvo. To su grane koje su najviše osjetile posljedice pandemije virusa korona.
Naravno, ima i onih koji su dobro poslovali u vrijeme pandemije.
- Naravno, uzročno – posljedično, dobro su poslovali farmaceuti. Građevinski sektor je dobro poslovao, a ovaj sektor poslovanja je dobar generator i pokretač privrednih prilika. Ukoliko se ovakav trend u građevinarstvu nastavi, uz njih se mogu angažovati i proizvođači elektro i vodomaterijala, proizvođači parketa i podova, zanatlije i svi oni koji su naslonjeni na ovaj sektor privrede. Konkretno, i „Steko centar“ je u oblasti izgradnje montažnih objekata ostvario veći prihod u odnosu na prošlu godinu. Proizvodnja je povećana čak za 50 odsto. Uz niže cijene zadržali smo proizvodnju i takav koncept bi mogao biti dobar i za druge proizvođače. Bitan uslov je, dakle, da se zadrži kvalitet proizvoda, jer je to glavni uslov za izlazak na inostrano tržište. U „Steko centru“ smo, uz sve to, povećali i broj radnika“.
U javnosti je primjetno i to da se još uvijek analiziraju podaci poslovanja iz prošle godine, kao i iz prvog i drugog kvartala ove godine. Je li to pogrešan pristup u vrijeme pandemije?
- Situacija u privredi se mora pratiti, bukvalno, na dnevnom nivou i na osnovu toga određivati kurs za narednu godinu i neke buduće poslovne aranžmane. Zbog ograničenog kretanja, smanjena je i fluktuacija kadrova i radne snage. Svima bih predložio, kako poslodavcima, tako i radnicima, da dobro procijene šta je bolje, raditi i živjeti u inostranstvu, gdje su plate veće, ali su i troškovi veći, ili živjeti ovdje, sa svojim ljudima, u svom zavičaju, te se ovdje izboriti za bolji životni standard i bolji život. Puno toga je danas i nama ovdje dostupno, kao što je to dostupno ljudima koji žive na zapadu. Oni koji žele otići, treba dobro da odvagaju i promisle šta im je u određenom trenutku bolje da urade. Naši poslodavci, takođe, treba da brinu o statusu svojih radnika i da ih nastoje zadržati u svojim firmama. I ovdje, u „Steko centru“, išli smo na povećanje plata i poboljšanje uslova za rad. Angažovali smo šest novih inženjera, od kojih zavisi razvoj i tehnička priprema proizvodnje“.
Semberija info
-Najteži period za poslovanje bio je u ovoj godini mart, april i maj. Naravno, u tom prvom talasu najteže je bilo malim privrednicima, zanatlijama, vlasnicima malih i srednjih preduzeća, te ugostiteljima. Uz brigu o zdravlju stanovništva, bio je prisutan i problem otežanog rada u preduzećima, jer su se striktno morala pridržavati propisanih epidemioloških mjera. Te mjere su podrazumijevale reorganizaciju poslovanja, rad u otežanim uslovima, rad sa manjim brojem radnika, zabranu kretanja, što je uticalo i na raspored radnog vremena. Bilo je problema na granicama, uz otežan protok robe. Gradska uprava je u tom periodu donijela neke mjera za ublažavanje novonastale situacije, dok je, s druge strane, Vlada Republike Srpske donijela određene mjere koje su i polučile određene efekte. U međuvremenu su neka preduzeća zatvorena, mnogi su radili i rade u otežanim uslovima, a ima i preduzeća koja su zadržala kontinuitet, pa čak i povećala fizički obim proizvodnje“.
Šta treba u ovom periodu preduzeti, da bismo spremnije ušli u novu poslovnu godinu?
-Mišljenja sam da treba što prije konstituisati vlast na lokalnom nivou, dok se od Agencije za mala i srednja preduzeća, Regionalne privredne komore, Gradskog odjeljenja za privredu i naših konzularnih predstavništava u inostranstvu očekuje da izvrše detaljne analize i da pronađu najbolja moguća rješenja za privredu. Analizirao sam podatke poslovanja na desetomjesečnom nivou na području grada Bijeljina. Dominantno je područje poljoprivrede, proizvodnje žitarica, mesa, mlijeka i povrća, kao i prerada drveta. Drvnoprerađivački sektor je zabilježio gubitke u rasponu od 1,9 pa do 7,8 odsto, u oblasti proizvodnje namještaja, u odnosu na prošlu godinu. Izvoz za deset mjeseci manji je za 2,34 odsto. Nadam se da će drvnoprerađivački sektor ovu godinu okončati bez nekih većih posljedica po poslovanje. Prerađivačka industrija, metalna i prehrambena, zabilježila je značajnije gubitke u poslovanju. Tu su proizvođači alkoholnih i bezalkoholnih pića, prerađivači kože, duvana, tekstila, proizvodnja obuće, turizam i ugostiteljstvo. To su grane koje su najviše osjetile posljedice pandemije virusa korona.
Ne očukuju privredni rast?
Dobar dio semberske privrede upućen je na zemlje EU. Veliki privredni giganti ne očekuju poboljšanje poslovanja, odnosno privredni rast, ni u 2022., kao ni u 2023. godini. Zbog toga je važno pokušati dostići rast iz 2019. godine i na taj način doći u situaciju da se postigne blagi rast proizvodnje, čak i u 2021. godini“, kaže Stevanović.
Naravno, ima i onih koji su dobro poslovali u vrijeme pandemije.
- Naravno, uzročno – posljedično, dobro su poslovali farmaceuti. Građevinski sektor je dobro poslovao, a ovaj sektor poslovanja je dobar generator i pokretač privrednih prilika. Ukoliko se ovakav trend u građevinarstvu nastavi, uz njih se mogu angažovati i proizvođači elektro i vodomaterijala, proizvođači parketa i podova, zanatlije i svi oni koji su naslonjeni na ovaj sektor privrede. Konkretno, i „Steko centar“ je u oblasti izgradnje montažnih objekata ostvario veći prihod u odnosu na prošlu godinu. Proizvodnja je povećana čak za 50 odsto. Uz niže cijene zadržali smo proizvodnju i takav koncept bi mogao biti dobar i za druge proizvođače. Bitan uslov je, dakle, da se zadrži kvalitet proizvoda, jer je to glavni uslov za izlazak na inostrano tržište. U „Steko centru“ smo, uz sve to, povećali i broj radnika“.
U javnosti je primjetno i to da se još uvijek analiziraju podaci poslovanja iz prošle godine, kao i iz prvog i drugog kvartala ove godine. Je li to pogrešan pristup u vrijeme pandemije?
- Situacija u privredi se mora pratiti, bukvalno, na dnevnom nivou i na osnovu toga određivati kurs za narednu godinu i neke buduće poslovne aranžmane. Zbog ograničenog kretanja, smanjena je i fluktuacija kadrova i radne snage. Svima bih predložio, kako poslodavcima, tako i radnicima, da dobro procijene šta je bolje, raditi i živjeti u inostranstvu, gdje su plate veće, ali su i troškovi veći, ili živjeti ovdje, sa svojim ljudima, u svom zavičaju, te se ovdje izboriti za bolji životni standard i bolji život. Puno toga je danas i nama ovdje dostupno, kao što je to dostupno ljudima koji žive na zapadu. Oni koji žele otići, treba dobro da odvagaju i promisle šta im je u određenom trenutku bolje da urade. Naši poslodavci, takođe, treba da brinu o statusu svojih radnika i da ih nastoje zadržati u svojim firmama. I ovdje, u „Steko centru“, išli smo na povećanje plata i poboljšanje uslova za rad. Angažovali smo šest novih inženjera, od kojih zavisi razvoj i tehnička priprema proizvodnje“.
Semberija info
