HUMOR NAS JE ODRŽAO I ZATO MU HVALA
Pandemija korona virusa već duže od godinu dana diktira svakodnevni život, pa zato i ne čudi da je korona tema i mnogih viceva koji trenutno kruže internetom i usmenom predajom, a iz mnoštva izdvajamo:,,Svega ovog ne bi bilo da se jednom čovjeku nije prijela supa od šišmiša’’.
U kriznim vremenima uloga humora vrlo je važna. Humor pruža neku vrstu olakšanja i emocionalne distance od problema. Tako se bolje nosimo s brigama i strahovima. Psiholog i psihoterapeut Slađana Cvjetković kaže da se humorom postiže psihološka žilavost, jer nam on pomaže da prevladamo situacije u kojima nam se čini da nema izlaza. Osim toga, iako se smijemo ne znači da smo neozbiljni ili da ne razumijemo posljedice pandemije.
-Vrijeme leti, a dokaz tome je i to da smo obilježili godišnjicu pandemije korona virusa i sada već krckamo njenu drugu godinu. Godina koja je iza nas svakako je bila izazovna u mnogim segmentima našeg života. Emocije kao na rolkosteru su se smjenjivale od intenzivnog straha, stalne zabrinutosti, bespomoćnosti do ljutnje i frustracije. Odvojili smo se fizički od drugih, okrenuli se manjem krugu ljudi, smanjili smo kretanje, te promijenili, ne svojom željom, način života. Podaci o zaraženim, preminulim, zdravstvenim posledicama kovida 19 su najčešće dramatično prikazivani, a naslovi ,,strašno, užasno, loše“ iskakali su sa svih strana pojačavajući napetost koja je već bila isprovocirana epidemiološkom situacijom i promjenom životnih navika“, priča Slađana.
Kako kaže, malo je toga bilo za opuštanje i smijeh, ali, ipak, humor je bio tu, smiješna strana pandemije kroz karikiranje naših ponašanja ili opisivanje njenih početaka i situacije u kojoj se nalazimo preplavili su društvene mreže.
-Smijali smo se ponekad sa knedlom u grlu, ali smo se smijali. I dalje se smijemo, jer je odvajkada poznato da je humor jedan od načina da se nosimo sa kriznim situacijama, da se suočavamo sa situacijama u kojima raste napetost, kada nemamo kontrolu na dešavanjima“, kaže Slađana Cvjetković.
Na pitanje šta je, zapravo, humor, kaže da se on definiše kao sposobnost pojedinca da izazove osjećaj zabave u drugim ljudima.
-Ovaj osjećaj zabave, uglavnom, prati osmijeh ili glasan smijeh. Takođe, humor spada u zrelije psihološke mehanizme odbrane i predstavlja tehniku prilagođavanja koja nam pomaže da se nosimo sa situacijama koje smatramo napetim ili stresnim. Specifičnost humora je u njegovoj sposobnosti da naglasi ironične aspekte određene situacije, posebno kada se suočavamo sa emocionalnim konfliktima ili vanjskim stresovima (u aktuelnoj situaciji pandemija virusa korona i ograničenja u svakodnevnom životu). Za razliku od drugih mehanizama odbrane, humor je zasnovan na kognitivnim procesima i ima sposobnost da izaziva promjene paradoksalnih ili apsurdnih aspekata realnosti.
Njegovo korištenje nam u prvoj fazi omogućava da se oslobodimo neprijatnih emocija kako bi nakon izvjesnog vremena bolje sagledali situaciju i pristupili aktivnijem rješenju situacije u kojoj smo se našli’’, pojašnjava Slađana Cvjetković, dodavši da, uopšte, za mehanizme odbrane kažemo da su učenjem stečeni nesvjesni načini reagovanja na različite frustracije kojima se štitimo od neprijatnih osjećanja.
Djeluju automatski i van su svjesne kontrole, te predstavljaju neku vrsta izvrtanja stvarnosti da bi se ublažila napetost. Ukazuje da su ovi mehanizmi korisna zaštita u stanjima intenzivnih emocija, kao što je strah, ali su štetni ako se često koriste kao odbrana od neprijatne istine.
- Normalno je da ih koristimo da bi se odbranili od prevelike napetosti, ali postaju problematični ako postanu uobičajeni naš način funkcionisanja. Shodno navednom, humor je dobar ako se umjereno i povremeno koristi, ali ako postane naš uobičajeni način reagovanja tada se odvajamo od realnih aspekata situacije, zanemarujemo opasnost i udaljavamo se od istine što može da vodi do rizičnih oblika ponašanja ugrožavajućih po nas i druge“, upozorava Cvjetkovićeva.
Za krizne situacije, kao što je pandemijska situacija, karakterističan je crni humor kojim se ismijavaju pojedini aspekti situacije, a najčešće oni koji najviše plaše ili oni koje najteže prihvatamo.
- Ova vrsta humora je agresivna i u situacijama kada se osjećamo nemoćnim omogućava nam da se distanciramo od problema, da se lakše nosimo sa neizvjesnošću i napetosti, te nam daje privid da na neki način upravljamo situacijom“, kaže Slađana ukazujući da humor, takođe, ima i svoju socijalnu karakteristiku koja nam je posebno važna u ovoj pandemijskoj situaciju u kojoj je fizička distanca i ograničeni kontakti preporučena mjera zaštite. Jer, kako pojašnjava, zajednički smijeh povezuje ljude, stvara dožijvljaj da nismo sami i da drugi proživljavaju isto, odnosno da dijelimo istu muku.
-I ne treba zaboraviti uticaj humora na fiziološke procese u organizmu. Humor prati osmijeh ili smijeh, a kada se smijemo tada se luči jedan od hormona sreće - endorfin kojim se povećava osjećaj zadovoljstva. Za endorfin se kaže da je prirodni opijat jer neutralizuje bol, strah. Predstavlja sredstvo preživljavanja u teškim, izazovnim situacijama, a omogućava ljudima da osjete moć i kontrolu nad sobom“, dodaje ona, uz napomenu da nisu sve vrste humora dobre i korisne.
To je humor kojim se ismijavaju pojedine etničke grupe, nacije, starosne grupe, kategorije stanovništva ili pojedinci, on je potencijalno izvor konfliktnih situacija jer njime se jačaju postojeći stereotipi i predrasude, a nezadovoljstvo usmjerava prema ovim grupama što u pojedinim situacijama može eskalirati u agresivne atake u cilju rješavanja frustracije zbog krizne situacije.
-Poznavajući navedeno možemo reći da je humor evolucijska tekovina koja nam omogućava da u kriznim situacijama, kada nas preplavljuju neprijatne emocije kao što su strah, anksioznost, kada smo frustrirani, da smanjimo napetost situacije, da proširimo perspektivu i da se fokusiramo na nove aspekte situacije pronalazeći nova rješenja. Pomaže da obradimo situaciju na nov način, da sebe ohrabrimo da istrajemo. I zato ,,humor nas je održao i zato njemu hvala’’, zaključuje Slađana Cvjetković.
Semberija info
U kriznim vremenima uloga humora vrlo je važna. Humor pruža neku vrstu olakšanja i emocionalne distance od problema. Tako se bolje nosimo s brigama i strahovima. Psiholog i psihoterapeut Slađana Cvjetković kaže da se humorom postiže psihološka žilavost, jer nam on pomaže da prevladamo situacije u kojima nam se čini da nema izlaza. Osim toga, iako se smijemo ne znači da smo neozbiljni ili da ne razumijemo posljedice pandemije.
-Vrijeme leti, a dokaz tome je i to da smo obilježili godišnjicu pandemije korona virusa i sada već krckamo njenu drugu godinu. Godina koja je iza nas svakako je bila izazovna u mnogim segmentima našeg života. Emocije kao na rolkosteru su se smjenjivale od intenzivnog straha, stalne zabrinutosti, bespomoćnosti do ljutnje i frustracije. Odvojili smo se fizički od drugih, okrenuli se manjem krugu ljudi, smanjili smo kretanje, te promijenili, ne svojom željom, način života. Podaci o zaraženim, preminulim, zdravstvenim posledicama kovida 19 su najčešće dramatično prikazivani, a naslovi ,,strašno, užasno, loše“ iskakali su sa svih strana pojačavajući napetost koja je već bila isprovocirana epidemiološkom situacijom i promjenom životnih navika“, priča Slađana.
Kako kaže, malo je toga bilo za opuštanje i smijeh, ali, ipak, humor je bio tu, smiješna strana pandemije kroz karikiranje naših ponašanja ili opisivanje njenih početaka i situacije u kojoj se nalazimo preplavili su društvene mreže.
-Smijali smo se ponekad sa knedlom u grlu, ali smo se smijali. I dalje se smijemo, jer je odvajkada poznato da je humor jedan od načina da se nosimo sa kriznim situacijama, da se suočavamo sa situacijama u kojima raste napetost, kada nemamo kontrolu na dešavanjima“, kaže Slađana Cvjetković.
Na pitanje šta je, zapravo, humor, kaže da se on definiše kao sposobnost pojedinca da izazove osjećaj zabave u drugim ljudima.
-Ovaj osjećaj zabave, uglavnom, prati osmijeh ili glasan smijeh. Takođe, humor spada u zrelije psihološke mehanizme odbrane i predstavlja tehniku prilagođavanja koja nam pomaže da se nosimo sa situacijama koje smatramo napetim ili stresnim. Specifičnost humora je u njegovoj sposobnosti da naglasi ironične aspekte određene situacije, posebno kada se suočavamo sa emocionalnim konfliktima ili vanjskim stresovima (u aktuelnoj situaciji pandemija virusa korona i ograničenja u svakodnevnom životu). Za razliku od drugih mehanizama odbrane, humor je zasnovan na kognitivnim procesima i ima sposobnost da izaziva promjene paradoksalnih ili apsurdnih aspekata realnosti.
Njegovo korištenje nam u prvoj fazi omogućava da se oslobodimo neprijatnih emocija kako bi nakon izvjesnog vremena bolje sagledali situaciju i pristupili aktivnijem rješenju situacije u kojoj smo se našli’’, pojašnjava Slađana Cvjetković, dodavši da, uopšte, za mehanizme odbrane kažemo da su učenjem stečeni nesvjesni načini reagovanja na različite frustracije kojima se štitimo od neprijatnih osjećanja.
Djeluju automatski i van su svjesne kontrole, te predstavljaju neku vrsta izvrtanja stvarnosti da bi se ublažila napetost. Ukazuje da su ovi mehanizmi korisna zaštita u stanjima intenzivnih emocija, kao što je strah, ali su štetni ako se često koriste kao odbrana od neprijatne istine.
- Normalno je da ih koristimo da bi se odbranili od prevelike napetosti, ali postaju problematični ako postanu uobičajeni naš način funkcionisanja. Shodno navednom, humor je dobar ako se umjereno i povremeno koristi, ali ako postane naš uobičajeni način reagovanja tada se odvajamo od realnih aspekata situacije, zanemarujemo opasnost i udaljavamo se od istine što može da vodi do rizičnih oblika ponašanja ugrožavajućih po nas i druge“, upozorava Cvjetkovićeva.
Za krizne situacije, kao što je pandemijska situacija, karakterističan je crni humor kojim se ismijavaju pojedini aspekti situacije, a najčešće oni koji najviše plaše ili oni koje najteže prihvatamo.
- Ova vrsta humora je agresivna i u situacijama kada se osjećamo nemoćnim omogućava nam da se distanciramo od problema, da se lakše nosimo sa neizvjesnošću i napetosti, te nam daje privid da na neki način upravljamo situacijom“, kaže Slađana ukazujući da humor, takođe, ima i svoju socijalnu karakteristiku koja nam je posebno važna u ovoj pandemijskoj situaciju u kojoj je fizička distanca i ograničeni kontakti preporučena mjera zaštite. Jer, kako pojašnjava, zajednički smijeh povezuje ljude, stvara dožijvljaj da nismo sami i da drugi proživljavaju isto, odnosno da dijelimo istu muku.
-I ne treba zaboraviti uticaj humora na fiziološke procese u organizmu. Humor prati osmijeh ili smijeh, a kada se smijemo tada se luči jedan od hormona sreće - endorfin kojim se povećava osjećaj zadovoljstva. Za endorfin se kaže da je prirodni opijat jer neutralizuje bol, strah. Predstavlja sredstvo preživljavanja u teškim, izazovnim situacijama, a omogućava ljudima da osjete moć i kontrolu nad sobom“, dodaje ona, uz napomenu da nisu sve vrste humora dobre i korisne.
To je humor kojim se ismijavaju pojedine etničke grupe, nacije, starosne grupe, kategorije stanovništva ili pojedinci, on je potencijalno izvor konfliktnih situacija jer njime se jačaju postojeći stereotipi i predrasude, a nezadovoljstvo usmjerava prema ovim grupama što u pojedinim situacijama može eskalirati u agresivne atake u cilju rješavanja frustracije zbog krizne situacije.
-Poznavajući navedeno možemo reći da je humor evolucijska tekovina koja nam omogućava da u kriznim situacijama, kada nas preplavljuju neprijatne emocije kao što su strah, anksioznost, kada smo frustrirani, da smanjimo napetost situacije, da proširimo perspektivu i da se fokusiramo na nove aspekte situacije pronalazeći nova rješenja. Pomaže da obradimo situaciju na nov način, da sebe ohrabrimo da istrajemo. I zato ,,humor nas je održao i zato njemu hvala’’, zaključuje Slađana Cvjetković.
Semberija info
