Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede RS u Bijeljini: Regresirano gorivo za proljećnu sjetvu
Trenutno radimo na ažuriranju podataka poljoprivrednih proizvođača koji su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava i primamo zahtjeve za podsticaje za zasijanu pšenicu u jesen 2020. godine, kaže na početku razgovora za ,,Semberske novine” Radmila Nešković, diplomirani inženjer, viši stručni saradnik za ratarstvo i povrtlarstvo, zaposlena u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske.
U proteklim godinama u Resor za pružanje stručnih usluga stizalo je do 1.900 zahtjeva poljoprivrednika za podsticaje za pšenicu, jer se to ispostavilo kao izuzetno dobra mjera resornog ministarstva, kaže Radmila Nešković.
- Cilj je da se kupuje deklarisano sjeme pšenice i da se postižu veći prinosi. Postupak prijavljivanja je u toku, tako da još uvijek nemamo potpun uvid u to koliko će biti prijavljenih. Poljoprivrednici za podsticaj dobijaju 300 konvertibilnih maraka po hektaru zasijane pšenice. Uslov je da zasiju minimalno 1,5 hektara, sa normom sjetve 170 kilograma po hektaru. Poljoprivrednici imaju obavezu da ažuriraju podatke u registru gazdinstava, odnosno da upišu sjetveni plan za ovu godinu, da prijave i plate protivgradnu zaštitu za 2020. godinu i da izvrše prijavu zdravstvenih doprinosa u Poreskoj upravi”.
Radmila Nešković kaže da će i ovog proljeća poljoprivrednicima biti omogućeno korištenje regresiranog goriva za proljećnu sjetvu, čija će cijena biti umanjena za 50 pfeniga.
- Poljoprivrednici moraju ispuniti sve prethodno pobrojane obaveze, da bi ispunili uslov za dodjelu regresiranog goriva. Rok za ažuriranje podataka je do 15. maja, dok je rok za prijavu zahtjeva za pšenicu do kraja marta. Troškovi sjetve će biti veći u ovoj godini u odnosu na prošlu, jer je u međuvremenu poskupjelo vještačko đubrivo, sjemenski materijal i gorivo”, kaže Neškovićka, ističući da je na nekim parcelama u Semberiji već počela i prihrana pšenice.
- Bitno je da su temperature iznad četiri stepena Celzijusovih, kako bi se i zemljište u zoni korijena ugrijalo. Biljka nije više u fazi mirovanja i može iskoristiti đubrivo. Tamo gdje je moguće ući u njive, prihrana se već obavlja. Biljke su u fazi bokorenja, te je to prilika za obavljanje prve prihrane. Usjevi su u dobrom stanju, jer smo imali blagu zimu. Dalje će sve zavisiti od vremenskih prilika”.
S obzirom na to da u Semberiji godinama imamo nepromijenjenu sjetvenu strukturu žitarica, Neškovićka primjećuje da se u posljednje vrijeme više uvodi soja u proizvodnju, zbog stočarstva. Sporadično se sije i uljana repica, iako ne u većem obimu. Ona kaže da bi bilo dobro kada bismo imali raznolikost kultura, kako se najveći dio sjetvenih površina ne bi sveo samo na pšenicu i kukuruz.
Za kisela zemljišta, takozvane ,,prahulje”, neophodno je vršiti kalcifikaciju i đubrenje stajskim đubrivom, kako bi se popravio kvalitet zemljišta unošenjem krečnjaka i stajnjaka. Za one koji žele sijati lucerku, na kiselim zemljištima je to neizvodljivo, napominje Radmila Nešković.
Semberske novine - Semberija info
U proteklim godinama u Resor za pružanje stručnih usluga stizalo je do 1.900 zahtjeva poljoprivrednika za podsticaje za pšenicu, jer se to ispostavilo kao izuzetno dobra mjera resornog ministarstva, kaže Radmila Nešković.
- Cilj je da se kupuje deklarisano sjeme pšenice i da se postižu veći prinosi. Postupak prijavljivanja je u toku, tako da još uvijek nemamo potpun uvid u to koliko će biti prijavljenih. Poljoprivrednici za podsticaj dobijaju 300 konvertibilnih maraka po hektaru zasijane pšenice. Uslov je da zasiju minimalno 1,5 hektara, sa normom sjetve 170 kilograma po hektaru. Poljoprivrednici imaju obavezu da ažuriraju podatke u registru gazdinstava, odnosno da upišu sjetveni plan za ovu godinu, da prijave i plate protivgradnu zaštitu za 2020. godinu i da izvrše prijavu zdravstvenih doprinosa u Poreskoj upravi”.
Radmila Nešković kaže da će i ovog proljeća poljoprivrednicima biti omogućeno korištenje regresiranog goriva za proljećnu sjetvu, čija će cijena biti umanjena za 50 pfeniga.
- Poljoprivrednici moraju ispuniti sve prethodno pobrojane obaveze, da bi ispunili uslov za dodjelu regresiranog goriva. Rok za ažuriranje podataka je do 15. maja, dok je rok za prijavu zahtjeva za pšenicu do kraja marta. Troškovi sjetve će biti veći u ovoj godini u odnosu na prošlu, jer je u međuvremenu poskupjelo vještačko đubrivo, sjemenski materijal i gorivo”, kaže Neškovićka, ističući da je na nekim parcelama u Semberiji već počela i prihrana pšenice.
- Bitno je da su temperature iznad četiri stepena Celzijusovih, kako bi se i zemljište u zoni korijena ugrijalo. Biljka nije više u fazi mirovanja i može iskoristiti đubrivo. Tamo gdje je moguće ući u njive, prihrana se već obavlja. Biljke su u fazi bokorenja, te je to prilika za obavljanje prve prihrane. Usjevi su u dobrom stanju, jer smo imali blagu zimu. Dalje će sve zavisiti od vremenskih prilika”.
S obzirom na to da u Semberiji godinama imamo nepromijenjenu sjetvenu strukturu žitarica, Neškovićka primjećuje da se u posljednje vrijeme više uvodi soja u proizvodnju, zbog stočarstva. Sporadično se sije i uljana repica, iako ne u većem obimu. Ona kaže da bi bilo dobro kada bismo imali raznolikost kultura, kako se najveći dio sjetvenih površina ne bi sveo samo na pšenicu i kukuruz.
Za kisela zemljišta, takozvane ,,prahulje”, neophodno je vršiti kalcifikaciju i đubrenje stajskim đubrivom, kako bi se popravio kvalitet zemljišta unošenjem krečnjaka i stajnjaka. Za one koji žele sijati lucerku, na kiselim zemljištima je to neizvodljivo, napominje Radmila Nešković.
Semberske novine - Semberija info
