STAKIĆ: U SVIJETU JE MALO VIŠE OD TREĆINE LjUDI FINANSIJSKI PISMENO
Jedan od najčitanijih autora na svijetu koji je pisao o značaju finansijske inteligencije Robert Kiosaki, u svom bestseleru „Bogati otac, siromašni otac“, koji je prodat u 30 miliona primjeraka u 90 država svijeta kaže: „Svima nama su data dva velika dara: um i vrijeme“. Na vama je da radite što želite i sa jednim i sa drugim. Sa svakim dolarom koji dođe u vaše ruke, vi i samo vi, imate moć da odlučite svoju sudbinu. Svaki dan, sa svakim dolarom odlučujete da li ćete biti bogati, siromašni ili pripadati srednjoj klasi.“ Na kraju pomenute knjige on poručuje:,, Stari savjet – idi na fakultet, nađi dobar posao, uštedi novac, izađi iz dugova ...’’, postao je zastarjeli savjet u današnjem brzom informatčkom dobu.“ Njegova učenja ohrabruju ljude da postanu finansijski obrazovani i da aktivno rade na investiranju, prije svega u znanje, a time u svoju budućnost.
-Kada je riječ o finansijoj pismenosti, u jednoj studiji koju je izradila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), pokazalo se da je nizak nivo pismenosti o finansijskih proizvodima kod velikog broja zemalja, uključujući razvijene zemlje. Tako, na primjer, 71% ispitanika u Japanu ne posjeduje znanje o investiranju u obveznice. Usljed nedovoljne finansijske pismenosti veliki broj korisnika kreditnih kartica u zemljama OECD-a doveo je do povećanja broja ličnih bankrotstava – jedna od 10 porodica u SAD doživjela je lično bankrotstvo, a u Austriji se ovaj broj povećao za 11%’’, navodi profesor dr Budimir Stakić, emeritus.
On dalje tvrdi da je, na osnovu istraživanja koje je provela agencija Stadradrd & Poors 2014. godine u svijetu, svega 33% odraslog stanovništva finansijski pismeno. Prema tim istraživanjima u Srbiji je 38%, finansijski pismenih, u Sloveniji i Hrvatskoj 44%, a u BiH i Makedoniji taj procenat je nešto niži.
Postupajući po smjernicama OECD-a za finansijsko obrazovanje iz 2012. godine, u Srbiji su 34 škole od 2018/2019 godine, u sklopu postojećih predmeta, uvele Finansijsku pismenost, u koje je uključeno oko 15.000 učenika i 1.260 nastavnika. Ovu akciju je provelo Ministarstvo prosvjete Srbije u saradnji sa kompanijom Visa. U tom cilju pokrenut je i veb sajt FinPis.rs putem kojeg svi zainteresovani učenici kao i ostali posjetioci sajta mogu sticati finansijsku pismenost. Na sajtu je postavljen i priručnik za nastavnike pod nazivom - Finansijska pismenost. Suština opismenjavanja je priprema budućih korisnika finansijskih usluga za bezgotovinsko društvo, u kojem je novac samo informacija (a informacija postaje važnija od novca). Dodajmo ovome i uvođenje u upotrebu QR koda koji zamjenjuje potpis. Pomenimo na kraju i ovo: uvođenjem blokčejn tehnologije prije desetak godina, pojavile su se i kripto valute (prije svih bit koin), kojeg su prihvatile neke zemlje poput Japana ali i druge, koje nam zadaju nove muke i teškoće, sa kojima dolazimo u poznatu dilemu: ,,Ako ih koristim kajaću se, a ako ih ne koristim kajaću se’’. Rješenje je u finansijskoj pismenosti, koja nam je svima potrebna u svakodnevnom životu’’, navodi profesor dr Budimir Stakić.
Semberija info
-Kada je riječ o finansijoj pismenosti, u jednoj studiji koju je izradila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), pokazalo se da je nizak nivo pismenosti o finansijskih proizvodima kod velikog broja zemalja, uključujući razvijene zemlje. Tako, na primjer, 71% ispitanika u Japanu ne posjeduje znanje o investiranju u obveznice. Usljed nedovoljne finansijske pismenosti veliki broj korisnika kreditnih kartica u zemljama OECD-a doveo je do povećanja broja ličnih bankrotstava – jedna od 10 porodica u SAD doživjela je lično bankrotstvo, a u Austriji se ovaj broj povećao za 11%’’, navodi profesor dr Budimir Stakić, emeritus.
On dalje tvrdi da je, na osnovu istraživanja koje je provela agencija Stadradrd & Poors 2014. godine u svijetu, svega 33% odraslog stanovništva finansijski pismeno. Prema tim istraživanjima u Srbiji je 38%, finansijski pismenih, u Sloveniji i Hrvatskoj 44%, a u BiH i Makedoniji taj procenat je nešto niži.
Postupajući po smjernicama OECD-a za finansijsko obrazovanje iz 2012. godine, u Srbiji su 34 škole od 2018/2019 godine, u sklopu postojećih predmeta, uvele Finansijsku pismenost, u koje je uključeno oko 15.000 učenika i 1.260 nastavnika. Ovu akciju je provelo Ministarstvo prosvjete Srbije u saradnji sa kompanijom Visa. U tom cilju pokrenut je i veb sajt FinPis.rs putem kojeg svi zainteresovani učenici kao i ostali posjetioci sajta mogu sticati finansijsku pismenost. Na sajtu je postavljen i priručnik za nastavnike pod nazivom - Finansijska pismenost. Suština opismenjavanja je priprema budućih korisnika finansijskih usluga za bezgotovinsko društvo, u kojem je novac samo informacija (a informacija postaje važnija od novca). Dodajmo ovome i uvođenje u upotrebu QR koda koji zamjenjuje potpis. Pomenimo na kraju i ovo: uvođenjem blokčejn tehnologije prije desetak godina, pojavile su se i kripto valute (prije svih bit koin), kojeg su prihvatile neke zemlje poput Japana ali i druge, koje nam zadaju nove muke i teškoće, sa kojima dolazimo u poznatu dilemu: ,,Ako ih koristim kajaću se, a ako ih ne koristim kajaću se’’. Rješenje je u finansijskoj pismenosti, koja nam je svima potrebna u svakodnevnom životu’’, navodi profesor dr Budimir Stakić.
Semberija info
